Naslov
Između teorije i prakse – istraživački problemi ranonovovjekovne fortifikacijske arhitekture istočne obale Jadrana
(Between Theory and Practice – Research Problems of the Early Modern Fortification Architecture of the Eastern Adriatic Coast)

Autori
Papeš, Karla

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Šesti kongres hrvatskih povjesničara – Kultura

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
fortifikacijska arhitektura, terminologija, rani novi vijek, istočna obala Jadrana
(fortification architecture, terminology, Early Modern period, eastern Adriatic)

Sažetak
Neprestani su ratovi i razvoj vatrenoga oružja utjecali na modernizaciju fortifikacijske arhitekture što je u Europi krajem 15. stoljeća utjecalo na razvoj „vojne znanosti“. Dokaze o kruženju znanja o modernim načelima gradnje nalazimo u mnogobrojnim objavljenim traktatima u ranome novom vijeku. Tijekom toga je razdoblja istočna obala Jadrana bila granično područje pod mletačkom i habsburškom upravom na kojemu je zbog blizine moćnoga neprijateljskog Osmanskog Carstva bilo nužno usvojiti nova načela gradnje. Istraživanja fortifikacijske arhitekture bila su usmjerena na razumijevanje vojnih strategija, povijest pojedinih građevina te značajne inženjere i arhitekte. Raznovrsni znanstveni pristupi, neovisno radi li se o hrvatskim ili talijanskim autorima, otežavaju ovo istraživačko pitanje. Stoga se predlaže metodološki pristup proučavanju procesa cirkulacije znanja o fortifikacijskoj arhitekturi kako bi se pružio uvid u procese gradnje fortifikacija te odredio utjecaj teorije i traktata na njihovu gradnju. Usporednom bi se analizom odabranih primjera mletačkoga fortifikacijskog sustava dodatno odredio značaj granica Serenissime koje su bile temeljni dio njezine snage. Kako su se načela teorije odrazila u realizaciji fortifikacija? Kako odrediti što je „teorija“ koja je utjecala na vojnu znanost? Nužna su arhivska istraživanja procesa gradnje koja bi činila temelj proučavanja mogućega odnosa teorije i prakse i pitanja njihove modernosti, s obzirom na to da je riječ o teritoriju gdje se užurbano gradilo tijekom kratkotrajnih prestanaka ratnih opasnosti. Potrebno je analizirati glosare unutar traktata nakon čije bi se temeljite analize, usvajanja znanja o procesima gradnje i usporedbe termina na stranim jezicima s postojećom bazom podataka na hrvatskome jeziku mogla rekonstruirati hrvatska terminologija fortifikacijske arhitekture. Ovakav bi interdisciplinaran pristup istraživanju povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika mogao dovesti do novih značajnih saznanja o razvoju hrvatske kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA