Pregled bibliografske jedinice broj: 1264209
Joakim Dijak Žigman: geneza sebe i konstrukcija identiteta kroz proces društvene interakcije
Joakim Dijak Žigman: geneza sebe i konstrukcija identiteta kroz proces društvene interakcije // Krleža i intermedijalnost / Lukacs, Istvan (ur.).
Budimpešta: ELTE BTK, Szlav Filologia Tanszek, 2022. str. 217-242 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1264209 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Joakim Dijak Žigman: geneza sebe i konstrukcija
identiteta kroz proces društvene interakcije
(Joakim Dijak Žigman: the genesis of self and the
construction of identity through the process of
social interaction)
Autori
Rem, Paula
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Krleža i intermedijalnost
/ Lukacs, Istvan - Budimpešta : ELTE BTK, Szlav Filologia Tanszek, 2022, 217-242
Skup
Perspektive intermedijalnog tumačenja Krležinog tekstovnog univerzuma
Mjesto i datum
Budimpešta, Mađarska, 13.05.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Miroslav Krleža, Zastave, judeokršćanstvo, simbolički interakcionizam, konstrukcija identiteta, elementi židovstva u hrvatskoj književnosti
(Miroslav Krleža, Flags, Judeo-Christianity, symbolic interactionism, identity construction, elements of Judaism in Croatian literature)
Sažetak
Prema Meadovoj teoriji simboličkog interakcionizma, identitet nastaje kao rezultat međuljudske interakcije. Lik Joakima Dijaka Žigmana u Krležinim Zastavama mijenja identitet nekoliko puta, prilagođavajući se konkretnom socijalnom kontekstu, a njegovo stvarno podrijetlo ostaje enigmatsko. Joakim, kojega protagonist Kamilo naziva "Jojom", prototip je revolucionarnog socijalista, isusovski spremnog patiti za svoje ideale, a davidovski spremnog boriti se za njihovo ostvarenje. Podrijetlo Joakimove majke Eleanor von Schönau, očuha Žigmana i oca Gašpara Dijaka ostaju nerazjašnjeni. Činjenica da su sva navedena imena i prezimena možebitno hebrejskog podrijetla ukazuje na mogućnost da su tri obitelji – Schönau, Dijak i Žigman – uslijed rastućeg antisemitizma u Habsburškoj Monarhiji nastojale zatrti svoje židovsko podrijetlo, iznova konstruirajući vlastiti identitet po potrebi, prihvaćajući katolicizam i svojedobno se izjašnjavajući Austrijancima, Hrvatima ili Srbima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija
