Pregled bibliografske jedinice broj: 1264150
Izazovi i brige s kojima se nose zdravstveni djelatnici koji rade s COVID bolesnicima u infektološkoj bolnici
Izazovi i brige s kojima se nose zdravstveni djelatnici koji rade s COVID bolesnicima u infektološkoj bolnici, 2022., diplomski rad, Odjel za sestrinstvo, Zagreb
CROSBI ID: 1264150 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izazovi i brige s kojima se nose zdravstveni
djelatnici koji rade s COVID bolesnicima u
infektološkoj bolnici
(Challenges and concerns faced by healthcare
professionals working with COVID patients in an
infectious disease hospital.)
Autori
Plantak, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Odjel za sestrinstvo
Mjesto
Zagreb
Datum
24.01
Godina
2022
Stranica
69
Mentor
Marta Čivljak
Ključne riječi
COVID-19, zdravstveni djelatnici, izazovi, brige, mentalno zdravlje
(COVID-19, healthcare workers, challenges, worries, mental health)
Sažetak
Uvod: Pandemija COVID-19 hitna je situacija u javnom zdravlju koja je pogodila cijeli svijet te osim što ima negativne posljedice na svim društvenim razinama na osobit način je pogodila zdravstveni sustav i one koji u njemu rade. COVID- 19 je zasigurno utjecao na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika i na pojavu različitih emocionalnih poteškoća, jer je zdravstvenim djelatnicima donio puno briga, izazova i nedoumica stavivši ih u situaciju s kojom se do tada nisu susreli. Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je uvidjeti s kojim izazovima, brigama i nedoumicama se susreću zdravstveni djelatnici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” koji rade s COVID-19 bolesnicima te kako to sve utječe na njihovo mentalno zdravlje. Metode: Provedeno je presječno istraživanje. Istraživanje je odobreno od strane etičkog povjerenstva Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Klinike za infektivne bolesti ”Dr. Fran Mihaljević”. U istraživanju su sudjelovali medicinske sestre i liječnici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”, a ispitivanje je provedeno anketnim upitnikom. Prilikom obrade podataka rađene su tablice frekvencija, računate su aritmetičke sredine i standardne devijacije za prikazivanje prosječnih rezultata ispitivanih konstrukata. Za ispitivanje razlika u razinama briga i nedoumica te stresa i anksioznosti između sudionika korišten je t-test za nezavisne uzorke. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 115 sudionika, od kojih 90, 4% medicinskih sestara i 9, 6% liječnika. Ispitivala se razlika u izloženosti brigama na poslu i kod kuće između medicinskih sestara i liječnika gdje su rezultati pokazali da ne postoji značajna razlika u razini briga i nedoumica vezanih uz COVID-19 na poslu (t= 1, 69, df= 113, p>.0, 5) ni kod kuće ( t=0, 32, df= 113, p>.0, 5) između te dvije skupine. Također, istraživanjem su dobiveni rezultati koji pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u razini stresa i anksioznosti između muških i ženskih ispitanika na radnom mjestu (t= 1, 95, df= 113, p>.0, 5) ni kod kuće ( t= 1, 46, df= 113, p >.0, 5). Rezultati istraživanja također pokazuju da ne postoji razlika u razini stresa i anksioznosti na poslu ( t= -1, 18, df= 113, p>.0, 5) i kod kuće (t= -1, 93, df= 113, p>.0, 5) između medicinskih sestara i liječnika koji imaju manje od 5 godina staža i više od 5 godina staža. Gotovo polovica medicinskih sestara i liječnika izjavilo je da im je mentalno zdravlje gore nego prije početka pandemije (48, 7%), dok im je fizičko zdravlje ostalo gotovo nepromijenjeno (48, 7%). Ispitanici su također izrazili visoku važnost mjera za smanjivanje razine stresa i anksioznosti gdje su 6 od 8 mjera označili visoko važnima s prosjekom 4, 02 (SD= 0, 70). Ljestvica je bila označena vrijednostima od 1 do 5. Najvažnija mjera koju su označili prosječnom ocjenom 4, 57 ( SD= 0, 76) bila je smanjene radnih sati i povećanje broja osoblja. Zaključak: Istraživanjem se pokazalo da je COVID- 19 pandemija do sada već imala veliki utjecaj na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika. Zdravstvenim djelatnicima potrebno je pružiti pomoć u rješavanju problema mentalnog zdravlja, ali i ostalih poteškoća s kojima se susreću u svom svakodnevnom radu s COVID pozitivnim bolesnicima. Pružanjem adekvatne pomoći spriječilo bi se dodatno fizičko i psihičko preopterećenje zdravstvenih djelatnika, a time bi im se olakšala i njihova radna svakodnevica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita