Pregled bibliografske jedinice broj: 126403
Tipologija krajobraza od Brsečina do Zatona kao osnova za usmjeravanje razvoja i zaštite krajobraza
Tipologija krajobraza od Brsečina do Zatona kao osnova za usmjeravanje razvoja i zaštite krajobraza, 2002., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 126403 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tipologija krajobraza od Brsečina do Zatona kao osnova za usmjeravanje razvoja i zaštite krajobraza
(Landscape typology in the are from Brsečine to Zaton as a bassis for development and ladscape protection)
Autori
Avdić, Ines
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.12
Godina
2002
Stranica
104
Mentor
Marušić, Janez
Ključne riječi
iznimni krajobraz; tipologija; zaštita krajobraza; vizualni identitet; kulturni krajobraz; revitalizacija
(outstanding landscape; typology; landscape protection; visual identity; cultural landscape; revitalization;)
Sažetak
Ovaj rad se sastoji od četiri dijela. Prvi dio govori o problemima istraživanog prostora kao i mogućnostima njihovog rješavanja. Najveći problem je iseljavanje stanovništa u posljednjih pedesetak godina, koje je dovelo do zapuštanja brojnih poljoprivrednih površina. Tako cijeli prostor poprima jednaki vizualni identitet gubeći sve naznake posebnosti. U prvom dijelu se također upoznajemo sa metodama i tehnikama rada. Cijela baza podataka je digitalizirana u Arc View-ovoj softverskoj podršci. Drugi dio rada se bazira na obradi postojećih prirodnih i društvenih osobina prostora. U trećem dijelu se analiziraju tipovi krajobraza koji se nalaze unutar istraživanog prostora. Osim prirodnih-obale, kamenjara, šume i makije, obrađeni su i tipovi kulturnog krajobraza-naselja strukturni tipovi poljoprivrednog kulturnog krajobraza, kao i neki tipovi kulturnog krajobraza po namjeni. Od naselja su posebno istaknuta ona naseljena središta uz obalu s ljetnikovicima, dok je od poljoprivrednog krajobraza po namjeni posebno istaknut krajobraz maslinika i vinograda. Obrada tipova poljoprivrednog kulturnog krajobraza po strukturi je popraćena detaljnom kartom izrađenom iz aerosnimki i ortofota u kombinaicji s podacima iz topografske karte. I ostali tipovi krajobraza su kartografski prikazani. Četvrti dio se bazira na mogućnostima revitalizacije u čiju su svrhu napravljeni modeli privlačnosti za maslinarstvo, vinogradarstvo, kao i privlačnost za zanimljive strukturne forme uzgoja sitnoparceliranih površina koje imaju jako viosku vizualnu kvalitetu. Tako su se preklapanjem karata strukturnih tipova kulturnog krajobraza sa modelima dobiveni podaci o mogućnosti revitalizacje pojedinog tipa. Napravljen je i model privlačnosti za širenje naselja uz poštovanje svih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora. Na kraju se zaključuje da je obrađene tipove kulturnog krajobraza moguće održati subvencioniranjem u svrhu turizma i uzgoja ekoloških prozvoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA