Pregled bibliografske jedinice broj: 1263775
Kraljevska jugoslavenska vlada u izbjeglištvu 1941. – 1944.: državna ustanova ili skup sukobljenih pojedinaca i stranaka
Kraljevska jugoslavenska vlada u izbjeglištvu 1941. – 1944.: državna ustanova ili skup sukobljenih pojedinaca i stranaka // Jugoslavija između ujedinjenja i razlaza: Institucije jugoslovenske države kao ogledalo srpsko-hrvatskih odnosa 1918–1991. Knjiga 2 / Dimitrijević, Bojan ; Čapo, Hrvojoe (ur.).
Beograd : Zagreb: Institut za savremenu istoriju i Hrvatski institut za povijest, 2022. str. 79-93 doi:10.29362/2022.2664.jar-79-93
CROSBI ID: 1263775 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kraljevska jugoslavenska vlada u izbjeglištvu
1941. – 1944.: državna ustanova ili skup
sukobljenih pojedinaca i stranaka
(The Royal Yugoslav Government in Exile 1941 -
1944: A state institution or a collection of
conflicting individuals and parties)
Autori
Jareb, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Jugoslavija između ujedinjenja i razlaza: Institucije jugoslovenske države kao ogledalo srpsko-hrvatskih odnosa 1918–1991. Knjiga 2
Urednik/ci
Dimitrijević, Bojan ; Čapo, Hrvojoe
Izdavač
Institut za savremenu istoriju i Hrvatski institut za povijest
Grad
Beograd : Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
79-93
ISBN
978-86-7403-266-4
Ključne riječi
Kraljevska jugoslavenska vlada u izbjeglištvu ; 1941. – 1944. ; državna ustanova ; srpsko-hrvatski sukob ; reprezentativnost
(Royal Yugoslav Government in Exile ; 1941 – 1944 ; state institution ; Serbian-Croatian conflict ; representativeness)
Sažetak
U radu se razmatra može li se o Kraljevskoj jugoslavenskoj vladi u izbjeglištvu govoriti kao o tijelu koje je predstavljalo Kraljevinu Jugoslaviju u cjelini ili je bila riječ o skupini pojedinaca (ili skupinama) koji su prvenstveno istupali kao zastupnici pojedinačnih, nacionalnih i/ili stranačkih interesa. Vlada je nedvojbeno formalno postojala kao vrhovno tijelo državne vlasti Kraljevine Jugoslavije. Nije obnašala faktičnu vlast na području svoje zemlje, no predstavljala ju je u javnosti i političkim krugovima savezničkih zemalja. Jedna od temeljnih karakteristika rada članova vlade bili su stalni međusobni sukobi pojedinih ministara i skupina s obzirom na njihove političke preferencije i narodnosnu pripadnost. U radu su navedeni brojni izvori karakteristični za prikaz karaktera djelovanja vlada, koji potvrđuju da je prevladavajući dojam koji se može steći pri razmatranju rada vlade stalni sukob među njezinim članovima, posebice onaj hrvatsko-srpski, te u skladu s tim njihovo djelovanje kao pojedinaca i skupina koji su zastupali svoje posebne interese. Pa ipak su sve vlade do kolovoza 1943. bile reprezentativne u smislu predstavljanja triju skupina – Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada je dolaskom vlade Božidara Purića vlada izgubila i na reprezentativnosti. Iako predstavljena kao činovnička vlada, ona je uz tek kratko sudjelovanje u njoj jednoga predstavnika Hrvatske seljačke stranke kao istinskoga predstavnika Hrvata zapravo djelovala bez predstavnika Hrvata i Slovenaca. Nekoliko ministara te vlade koji su doduše podrijetlom bili Hrvati bili su, kao jugoslavenski nacionalisti i sudionici četničkoga pokreta, sve samo ne predstavnici hrvatskoga naroda. Vlada Ivana Šubašića u smislu reprezentativnosti bila je svojevrstan povratak na legitimno predstavljanje Hrvata i Slovenaca, no kao jedini od Srba dulje je vrijeme član vlade bio tek Sava Kosanović iz Samostalne demokratske stranke. Predsjedniku vlade Šubašiću bila je namijenjena uloga sporazumijevanja s Titom i njegovim Nacionalnim komitetom oslobođenja Jugoslavije kao faktičnom vladom nove Jugoslavije. Iako je formalno to i dalje bila Kraljevska jugoslavenska vlada, ona je s obzirom na posve nov odnos prema Nacionalnom komitetu oslobođenja Jugoslavije, Britancima i kralju bila vlada diskontinuiteta prema dotadašnjim kraljevskim jugoslavenskim vladama u izbjeglištvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
