{\rtf1\ansi\ansicpg1250\uc1 \deff0\deflang1033\deflangfe1033{\fonttbl{\f0\froman\fcharset0\fprq2{\*\panose 02020603050405020304}Times New Roman;}{\f3\froman\fcharset2\fprq2{\*\panose 05050102010706020507}Symbol;}
{\f16\froman\fcharset238\fprq2 Times New Roman CE;}{\f17\froman\fcharset204\fprq2 Times New Roman Cyr;}{\f19\froman\fcharset161\fprq2 Times New Roman Greek;}{\f20\froman\fcharset162\fprq2 Times New Roman Tur;}
{\f21\froman\fcharset186\fprq2 Times New Roman Baltic;}}{\colortbl;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue255;\red0\green255\blue255;\red0\green255\blue0;\red255\green0\blue255;\red255\green0\blue0;\red255\green255\blue0;\red255\green255\blue255;
\red0\green0\blue128;\red0\green128\blue128;\red0\green128\blue0;\red128\green0\blue128;\red128\green0\blue0;\red128\green128\blue0;\red128\green128\blue128;\red192\green192\blue192;}{\stylesheet{\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid \snext0 
Normal;}{\s1\keepn\widctlpar\adjustright \b\lang1050\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 1;}{\s2\qj\keepn\widctlpar\adjustright \i\lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 2;}{\s3\qc\keepn\widctlpar\adjustright \lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 3;}
{\s4\qc\keepn\widctlpar\adjustright \i\lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 4;}{\s5\qj\keepn\widctlpar\adjustright \i\fs20\lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 5;}{\s6\qc\keepn\widctlpar\adjustright \i\fs20\lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 
heading 6;}{\s7\keepn\widctlpar\adjustright \i\fs20\lang2057\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 7;}{\s8\qj\keepn\widctlpar\adjustright \b\lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 heading 8;}{\s9\qj\keepn\widctlpar\adjustright \lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext0 
heading 9;}{\*\cs10 \additive Default Paragraph Font;}{\s15\widctlpar\adjustright \lang1050\cgrid \sbasedon0 \snext15 Body Text;}{\s16\qj\fi-720\li720\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext16 Body Text 2;}{
\s17\qj\widctlpar\adjustright \i\lang1024\cgrid \sbasedon0 \snext17 Body Text 3;}{\s18\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid \sbasedon0 \snext18 footnote text;}{\*\cs19 \additive \super \sbasedon10 footnote reference;}}{\*\listtable
{\list\listtemplateid1724271510\listsimple{\listlevel\levelnfc23\leveljc0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'01-;}{\levelnumbers;}\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid406003584}
{\list\listtemplateid67698703\listsimple{\listlevel\levelnfc0\leveljc0\levelfollow0\levelstartat23\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid535846914}
{\list\listtemplateid67698689\listsimple{\listlevel\levelnfc23\leveljc0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'01\u-3913 ?;}{\levelnumbers;}\f3\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid542910495}
{\list\listtemplateid-1333211162\listsimple{\listlevel\levelnfc0\leveljc0\levelfollow0\levelstartat3\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\fbias0 \fi-720\li720\jclisttab\tx720 }{\listname ;}\listid764303867}
{\list\listtemplateid67698689\listsimple{\listlevel\levelnfc23\leveljc0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'01\u-3913 ?;}{\levelnumbers;}\f3\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid1133518901}
{\list\listtemplateid-1599154280\listsimple{\listlevel\levelnfc0\leveljc0\levelfollow0\levelstartat4\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\b\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid1231892865}
{\list\listtemplateid-1333211162\listsimple{\listlevel\levelnfc0\leveljc0\levelfollow0\levelstartat3\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\fbias0 \fi-720\li720\jclisttab\tx720 }{\listname ;}\listid1414208037}
{\list\listtemplateid67698703\listsimple{\listlevel\levelnfc0\leveljc0\levelfollow0\levelstartat5\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid1442842162}
{\list\listtemplateid67698689\listsimple{\listlevel\levelnfc23\leveljc0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'01\u-3913 ?;}{\levelnumbers;}\f3\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid1480927028}
{\list\listtemplateid67698703\listsimple{\listlevel\levelnfc0\leveljc0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid1812018621}
{\list\listtemplateid1724271510\listsimple{\listlevel\levelnfc23\leveljc0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\'01-;}{\levelnumbers;}\fbias0 \fi-360\li360\jclisttab\tx360 }{\listname ;}\listid1913275858}}{\*\listoverridetable
{\listoverride\listid406003584\listoverridecount0\ls1}{\listoverride\listid535846914\listoverridecount0\ls2}{\listoverride\listid1913275858\listoverridecount0\ls3}{\listoverride\listid1812018621\listoverridecount0\ls4}{\listoverride\listid1133518901
\listoverridecount0\ls5}{\listoverride\listid1442842162\listoverridecount0\ls6}{\listoverride\listid1231892865\listoverridecount0\ls7}{\listoverride\listid1414208037\listoverridecount0\ls8}{\listoverride\listid1480927028\listoverridecount0\ls9}
{\listoverride\listid542910495\listoverridecount0\ls10}{\listoverride\listid764303867\listoverridecount0\ls11}}{\info{\title Standardi za ispitivanje i ocjenjivanje vanjskih premaza za drvo - EN 927}{\author *}{\operator Hrvoje}
{\creatim\yr2001\mo10\dy22\hr2\min51}{\revtim\yr2001\mo11\dy6\hr8\min51}{\version29}{\edmins117}{\nofpages10}{\nofwords2841}{\nofchars16194}{\*\company \'8aumarski Fakultet}{\nofcharsws0}{\vern89}}\paperw11906\paperh16838 
\widowctrl\ftnbj\aenddoc\hyphcaps0\formshade\viewkind4\viewscale132\viewzk2\pgbrdrhead\pgbrdrfoot \fet0\sectd \linex0\headery709\footery709\colsx709\endnhere\sectdefaultcl {\*\pnseclvl1\pnucrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl2
\pnucltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl3\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl4\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta )}}{\*\pnseclvl5\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl6
\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl7\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl8\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl9\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang
{\pntxtb (}{\pntxta )}}\pard\plain \s15\qj\widctlpar\adjustright \lang1050\cgrid {\lang1024 E. R. Miller, H. Turkulin}{\cs19\lang1024\super  \chftn {\footnote \pard\plain \s18\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\cs19\super \chftn }{ Dr.
 E. Roy Miller samostalni je savjetnik u tvrtki Miller Associates, St Albans, Velika Britanija, a dr. sc.  Hrvoje Turkulin docent je Drvnotehnolo\'9akoga odsjeka \'8aumarskoga fakulteta u Zagrebu Dr E. 
Roy Miller is an independent consultant at Miller Associates in St Albans, United Kingdom ;Dr Hrvoje Turkulin is an assistant professor at the Wood Technology Department of the Faculty of Forestry,  Zagreb University. }}}{\lang1024 
\par 
\par }\pard\plain \s8\qj\keepn\widctlpar\outlinelevel7\adjustright \b\lang1024\cgrid {Standardi za razvrstavanje i ispitivanje vanjskih premaza za drvo - EN 927
\par }\pard\plain \qj\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\b\f16\fs24\lang1024 2. dio: Standardi za ispitivanje kakvo\'e6e i postojanosti premaza EN 927-3, 4 i 5
\par }{\fs24\lang1024 
\par Standards for classifying and testing of exterior wood coatings \endash  EN 927
\par Part 2. Standards for testing coatings performance  EN 927- 3, 4 and 5
\par 
\par }{\f16\fs24\lang1024 Stru\'e8ni rad \endash  Professional paper
\par }{\fs24\lang1024 Prispjelo - Received: 15. 10. 2001
\par }{\f16\fs24\lang1024 Prihva\'e6eno \endash  Accepted: 24. 10. 2001
\par }{\fs24\lang1024 UDK 
\par 
\par }\pard\plain \s8\qj\keepn\widctlpar\outlinelevel7\adjustright \b\lang1024\cgrid {\f16 Sa\'9eetak
\par }\pard\plain \widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\lang1024 
\par }\pard\plain \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \lang1024\cgrid {Prve dvije norme u skupini Europskih normi 927, EN 927-1 i DD E}{\f16 NV 927-2 slu\'9e
e za izbor i kvalitativno razvrstavanje brojnih i raznorodnih vanjskih premaza za drvo, a prikazane su u prvom dijelu ovog \'e8lanka. U drugom dijelu predstavljamo  ispitne metode za odre\'f0ivanje postojanosti premaza u vanjskim uvjetima (EN 927-3}{)}{
\f16 
 te za ispitivanja paropropusnosti (EN 927-4) i vodopropusnosti premaza (EN 927-5). Cilj tih triju normi jest da rezulatima ispitivanja navedenim metodama  potkrijepe razvrstavanje premaznih sustava u normi  DD ENV 927-2. Kompletan sustav normi time omogu
\'e6uje odre\'f0ivanje podobnosti i kakvo\'e6e premaza za vanjsko drvo te njihovu funkcionalnu, tehni\'e8ku i ekonomsku usporedbu na zajedni\'e8kom Europskom tr\'9ei\'9atu. 
\par }\pard\plain \sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\fs24\lang1024 
\par }{\f16\fs24\lang1024 Klju\'e8ne rije\'e8i: povr\'9ainska obrada drva, vanjski premazi za drvo, vanjsko izlaganje, postojanost, Europs}{\fs24\lang1024 ke norme
\par 
\par }\pard\plain \s1\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\outlinelevel0\adjustright \b\lang1050\cgrid {\lang1024 Summary
\par }\pard\plain \sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\fs24\lang1024 
\par }\pard\plain \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \lang1024\cgrid {
First two standards in the set of European Standards EN 927 1-5, namely EN 927-1 and  DD ENV 927-2, that aim at selection and performance classifiction of numerous and diverse exterior wood coatings,  are presented in the first part of t
his paper. The second part brings methods for natural weathering test (EN 927-3), for testing water vapour permeability (EN 927-4) and liquid water permeability of the coating (EN 927-5). The purpose of these standards is to yield testing results which su
pport the performance classification of coating systems according to standard DD ENV 927-2. 
\par A complete set of standards thus enables the determination of suitability and quality of coatings for exterior wood and their functional, technical and economical comparisons in a single European market.
\par }\pard\plain \sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\fs24\lang1024 
\par Key words: wood finishing, exterior wood coatings, weathering, durability, European Standards
\par }\pard \qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright {\fs24\lang1024 
\par }{\b\fs24\lang1024 1. \tab Uvod
\par }{\fs24\lang1024 \tab }{\i\fs24\lang1024 Introduction
\par }{\fs24\lang1024 
\par }{\f16\fs24\lang1024 Skupina normi za povr\'9ainske premaze vanjskoga drva nosi zajedni\'e8ku oznaku EN 927 i ima pet dijelova. Prvi dio (Vodi\'e8 za razvrstavanje i izbor premaza EN 927-1), i drugi dio (odre\'f0ivanje kakvo\'e6
e vanjskih premaza, EN 927-2), prikazani su u prvom dijelu  \'e8la}{\fs24\lang1024 n}{\f16\fs24\lang1024 ka (Miller, Turkulin, 2001).  Kriterije tih dviju normi odre\'f0uju rezultati dobiveni ispitivanjima u drugoj podskupini normi, koja se sastoji od na
\'e8ina ispitivanja prirodnim izlaganjem (EN 927-3), odre\'f0ivanja paropropusnosti premaznih sustava  (EN 927-4) i}{\fs24\lang1024  }{\f16\fs24\lang1024 odre\'f0ivanja propusnosti teku\'e6e vode  premaznih sustava (EN 927-5) (Anon. 2001).  Te tri metode 
\'e8ine cjelovite standarde koji postavljaju metodologiju postupka ispitivanja i daju mjerila za procjenu rezultata ispitnih obrada.
\par }{\fs24\lang1024 
\par }\pard\plain \s1\qj\fi-720\li720\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\outlinelevel0\adjustright \b\lang1050\cgrid {\lang1024 2.\tab Test prirodnim izlaganjem materijala za povr\'9ainsku obradu i premaznih sustava  za vanjsko drvo (EN 927, dio 3)
\par }\pard \s1\qj\li720\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\outlinelevel0\adjustright {\i\lang1024 Natural weathering test for coating materials and coating systems for exterior wood (EN 927 Part 3)
\par }\pard\plain \qj\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\fs24\lang1024 
\par }\pard\plain \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright \lang1024\cgrid {Glavni korak u standardizaciji sustava premaza za vanjsko drvo EN 927 j}{\f16 est norma DD ENV  927-2. Ta norma ve\'e6 svojim nazivom }{\i 
Specifikacija svojstava materijala i sustava povr\'9ainske obrade za vanjsko drvo (Performance specifications for coating materials and coating systems for exterior wood}{) jasnootkriva cilj: pokazati odgovar}{\f16 
a li  neki sustav premaza za drvo svojoj svrsi ili ne. Klju\'e8ni element za provo\'f0enje te norme tre\'e6i je pak dio u skupini normi, tj. EN 927-3: test prirodnim izlaganjem, jer su ponajprije njegovi rezultati  odlu\'e8uju\'e6i za zavr\'9a
nu ocjenu premaznog sustava u }{normi 927-2. 
\par 
\par }{\f16 Standardizirano ispitivanje pretpostavlja izlaganje blanjanih, ravnih drvenih da\'9a\'e8ica izra\'f0enih od bijele borovine (}{\i Pinus silvestris, Scots pine}{\f16 ), dugih 370 mm, \'9ariokih 100 mm, debelih 20 mm. Da\'9a\'e8ice, koje se izla\'9e
u uvijek u skupinama po tri, izra\'f0uju se prete\'9eno od bjeljike, i to zbog dva razloga: zbog nedostatka kvalitetne sirovine bjeljika se \'e8esto ugra\'f0uje u elemente stolarije  u Zapadnoj Europi, a na njoj se gre\'9ake premaza pojavljuju \'e8e\'9a
\'e6e i intenzivnije su jer je bjeljika mnogo permeabi}{l}{\f16 nija od sr\'9ei. Tako ispitne da\'9a\'e8ice mora po debljini bar na 8 mm od lica sa\'e8injavati bjeljika. Obojaju se samo lice i bo\'e8ne stranice da\'9a\'e8ica, pole\'f0ina se ostavi neobra
\'f0ena da bi prirodno preuzimala i gubila vlagu. \'c8ela i \'e8elni rubni pojasi (50 mm na jednoj}{ }{\f16 strani, gdje se stavlja oznaka, i 25 mm na drugoj strani) za\'9atite se vodonepropusnim dugim alkidnim premazom. Drvo mora biti prave \'9e
ice i srednjeg prirasta, bez pukotina, smolenica i kvrga, a nagib godova prema licu mora biti manji od 45 \'b0. Uz ispitni set}{ }{\f16 uvijek se izla\'9ee i kontrolna skupina od tri da\'9a\'e8ice premazane kontrolnim premazom (ICP, }{\i 
Internal Comparison Product}{\f16 ), s kojim se kasnije uspore\'f0uje ispitni premaz. ICP treba dodatno potvrditi jesu li klimatski uvjeti u razdoblju izlagnja bili uobi\'e8ajeni i na tom premazu prouzro\'e8ili o\'e8ekivana o\'9ate\'e6
enja ili promjene. To je poluprozirni, polumat alkidni premaz srednje puno\'e6e, poznate komercijalne smole i njezine koncentracije. Nanosi se u tri sloja kistom, u debljini od 50 }{{\field{\*\fldinst SYMBOL 109 \\f "Symbol" \\s 12}{\fldrslt\f3\fs24}}}{
m, i takav u vanjskim uvjetima traje oko dvije godine. Standard EN 927-3 daje u prilogu i recepturu za pripremu tog premaza.
\par 
\par }{\f16 Izlaganje triju da\'9a\'e8ica pod kutom od 45\'b0 prema jugu (\'9eica usporedna s tlom) traje 12 mjeseci, a \'e8etvrta se da\'9a\'e8ica prije izlaganja spremi u mrak, i na njoj se mjeri d
ebljina nanosa (ISO 2808: metoda 5A, mikroskopska metoda).  Nakon izlaganja svaka se od da\'9a\'e8ica ispituje nizom mjerenja. Odre\'f0uju se  sjaj i boja te mehani\'e8ka o\'9ate\'e6enja, a procjenjuje se i promjena op\'e6
eg izgleda. Glavna ispitivanja obuhva\'e6aju promjenu sja}{ja (ISO 2813) i boje (ISO/DIS 7724-2), pojavu mjehuranja (ISO 4628-2) i lju\'9a
tenja (ISO 4628-5), razvoj plijesni prema fotografskim primjerima otisnutim u navedenoj normi, pukotine (ISO 4628-4), nastajanje kredanja (ISO 4628-6) i promjene prianjanja (EN ISO 2409). 
\par 
\par }{\f16 Glavni je naglasak na odre\'f0ivanju cjelovitosti premaza, a izravno ga pokazuju pojave mjehuranja, pukotina, lju\'9atenja ili slabljenja prianjanja. Ta su se svojstva pokazala  najva\'9enijim prakti\'e8nim odrednicama kakvo\'e6
e premaza pri izlaganju, a posebna im je p}{r}{\f16 ednost da iskazuju op\'e6
u postojanost svakog premaza, bez obzira na razlike koje bi  mogle biti uvjetovane kemijskom osnovom proizvoda ili njegovim izgledom (kao pri mjerenju boje i sjaja). Ta se, dakle, obilje\'9eja premaza pojedina\'e8no ocjenjuju u rasponu od }{0}{\f16 
 do 5, pri \'e8emu ocjena 0 zna\'e8i izostanak bilo kakve gre\'9ake, a 5 ozna\'e8ava visoku \'e8esto\'e6u i jako\'e6u veli\'e8ine gre\'9ake. Prosje\'e8na vrijednost za tri da\'9a\'e8ice u skupini uvr\'9atava se u tablicu ispitnih obilje\'9eja i slu\'9e
i za rangiranje premaza prema kakvo\'e6i. Premazi s}{e}{\f16  uspore\'f0uju i me\'f0usobno s obzirom na promjene sjaja i boje. Ispitni laboratoriji o svakom ispitivanju sastavljaju detaljan izvje\'9ataj potkrijepljen fotografijama. 
\par }{
\par }{\b\i\f16 Ina\'e8ice ispitnog pokusa}{
\par 
\par }{\f16 Standardno ispitivanje prirodnim izlaganjem provodi se na da\'9a\'e8icama bijele borovine koje imaju izblanjanu povr\'9ainu.Uglavnom, \'e8esto se mo\'9ee pojaviti potreba da se ispita postojanost premaza na druga\'e8
ijim drvnim podlogama. U tom smislu EN 927-3 propisuje }{\i Dodatne testove}{\f16  koji mogu obuhvatiti ove ina\'e8ice drvne podloge:
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls9\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls9\adjustright {druge 
vrste drva, npr. smrekovinu (}{\i Picea abies}{\f16 ) ili tropske lista\'e8e
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls9\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls9\adjustright {\f16 da
\'9a\'e8ice s piljenom povr\'9ainom
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls9\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls9\adjustright {\f16 
borovinu koja mo\'9ee biti modificirana razli\'e8itim kemikalijama ili industrijski impregnirana za\'9atitnim sredstvom
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls9\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls9\adjustright {\f16 da
\'9a\'e8ice koje imaju vodeno skupljali\'9ate ili lovku (engl}{. }{\i water trap}{, \'9ato bi se doslovce prevelo kao }{\i vodena zamka}{\f16 ) da bi se premaz izlo\'9eio \'9a
to nepovoljnijim uvjetima pri izlaganju. Taj oblik uzoraka namijenjen je ispitivanju premaza simuliranjem uvjeta u kojima voda mo\'9ee prodrijeti u drvo (npr. kroz pukotine ku}{tnih spojeva prozora, uz kvrge itd.).
\par }\pard \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright {
\par }{\f16 Oko ove posljednje mogu\'e6nosti vodile su se nepo\'9atedne rasprave tijekom posljednjih nekoliko godina, a ta tema  jo\'9a uvijek mo\'9ee uzbuditi stru\'e8ne polemike. Rije\'e8 je, naime, o tome da je oblik uzoraka za EN 927-3 test iz
laganjem, nakon iscrpnog razmatranja razli\'e8itih europskih iskustava, u osnovi preuzet iz norve\'9akog standarda NT-BUILD 229. U toj se metodi rabe ravne da\'9a\'e8ice od \'e8etinja\'e8a, izlo\'9eene usporedno s tlom pod nagibom od 45\'b0
 prema jugu. Svaka da\'9a\'e8ica, me\'f0utim, im}{a}{\f16  va\'9enu novost u obliku okrugle rupe, \'9a
iroke 25 mm i duboke 5 mm od lica, provrtane na sredini premazanog lica uzorka.   Namjena tog zahvata jest da se u tu  lovku skupi oborinska voda, te da se iz nje kapilarno \'9airi u podsloj premaza. Time bi se prouzro\'e8i}{l}{\f16 a mnogo ve\'e6a optere
\'e6enja premaza, lak\'9ae bi se me\'f0usobno razlikovali vrlo otporni sustavi premaza, a pouzdana ocjena kakvo\'e6e premaza dobila bi se ve\'e6 nakon 12 mjeseci prirodnog izlaganja. 
\par }{
\par }{\f16 Nakon po\'e8etnog prijedloga postupka ispitivanja 1991. godine pokus s okruglom lovkom postavljen je 1992/1993 u pet europskih instituta (u Copenhagenu, Watfordu, Braunschweigu, Nicei i Bordeauxu), da bi se utvrdili utjecaji razli\'e8itih re\'9e
ima izlaganja i  podru\'e8nih klimatskih prilika. Rezultati na borovini i smrekovini, sa }{l}{\f16 ovkom i bez nje, odredili su obilje\'9eja \'9aest razli\'e8
itih premaza, od kojih je jedan trebao biti izabran kao prikladni referentni premaz, kasnije prozvan }{\i usporednim premazom}{ (ICP). 
\par 
\par }{\f16 Pokus je omogu\'e6io dobivanje va\'9enih informacija o stvarnim podobnostima izabranih premaza za primjenu u razli\'e8itim vanjskim uvjetima, te o ponovljivosti takvog testa izlaganjem. Glavne su izvedenice bile sljede\'e6e:
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls10\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls10\adjustright {\f16 
slijed i ja\'e8ina promjena pri izlaganju odstupali su od jednoga do drugog mjesta izlaganja
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls10\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls10\adjustright {\f16 
vodena je lovka prouzro\'e8ila d}{odatne pukotine na drvu
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls10\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls10\adjustright {\f16 
borovina se pokazala podlo\'9enijom pukotinama pod premazom nego smrekovina
\par {\pntext\pard\plain\s16 \f3\lang1024\cgrid \loch\af3\dbch\af0\hich\f3 \'b7\tab}}\pard \s16\qj\fi-360\li360\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx360{\*\pn \pnlvlblt\ilvl0\ls10\pnrnot0\pnf3\pnstart1\pnindent360\pnhang{\pntxtb \'b7}}\ls10\adjustright {\f16 
vodena lovka nije utjecala na poredak premaza  po kakvo\'e6i.
\par }\pard \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright {
\par }{\f16 Rezultati su potaknuli vrlo razli\'e8ita mi\'9aljenja nacionalnih predstavnika u europskoj skupini o tome kako bi se te spoznaje uvrstile u ispitnu metodu. Neki su stru\'e8njaci favorizirali borove da\'9a\'e8ice s lovkom da bi se postiglo najve\'e6
e mogu\'e6e ubrzanje testa. Drugi su se pak sna\'9eno opirali primjeni lovke smatraju\'e6i da nije reprezentativna za pravilnu primje}{n}{\f16 u drva u vanjskim uvjetima. Njezina bi primjena mogla prebaciti odgovornost za lo\'9a
e konstrukcijske detalje proizvoda na s\'e2m za\'9atitni premaz (\ldblquote Mi ne stavljamo rupe u na\'9ae prozore\rdblquote , antologijska je re\'e8enica jednoga nacionalnog predstavnika u Tehni\'e8kom odbor}{u
). Dodatna zamjerka takvoj formulaciji testa bila je  primjena smrekovine, a ne borovine, kao glavne sirovine za izradu stolarije u nekim europskim zemljama.
\par 
\par }{\f16 Problem je razrije\'9aen kompromisom prema kojem je dogovoreno da borove da\'9a\'e8ice bez lovke postanu osnovni standard za utvr\'f0ivanje podobnosti premaza i njegovo razvrstavanje u kategorije postojanosti. Rje\'e8
ju, postupak s vodenom lovkom primijenio bi se kao jedan od dodatnih testova da bi se dobila \'9aira znanja o kvaliteti premaza, pogotovo pri riskantnoj }{p}{\f16 rimjeni na proizvodima s mogu\'e6no\'9a\'e6u prodora vode u drvo. Daljnje mogu\'e6
nosti testa obuhva\'e6aju primjenu drugih vrsta drva osim borovine, te ina\'e8ice ispitnih uzoraka s razli\'e8itim vrstama obrade njihovih pole\'f0ina. 
\par }{
\par {\pntext\pard\plain\s16 \b\f16\lang1024\cgrid \hich\af16\dbch\af0\loch\f16 3.\tab}}\pard \s16\qj\fi-720\li720\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx720{\*\pn \pnlvlbody\ilvl0\ls11\pnrnot0\pndec\pnstart3\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}\ls11\adjustright {
\b\f16 Odre\'f0ivanje propusnosti vodene pare materija}{\b la i sustava za povr\'9ainsku obradu vanjskog drva (EN 927-4)
\par }\pard \s16\qj\li720\sl360\slmult1\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\b\i Assessment of the water wapour permeability of coating materials and coating systems for extrior wood (EN 927-4)
\par }\pard \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\b 
\par }{\f16 Vodobrana ili vodoodbojna u\'e8inkovitost povr\'9ainskog premaza za vanjsku primjenu  smatraju se njegovim klju\'e8nim svojstvima jer ona u najve\'e6oj mjeri odre\'f0uje dimenzijske promjene drva u uvjetima uporabe i ograni\'e8
avaju opasnost od biolo\'9ake razgradnje (poglavito od napada gljiva). Iako se naznake o vodopropusnosti i paropropusnosti premaza m}{o}{\f16 gu dobiti i testom vanjskim izlaganjem, odlu\'e8
eno je da se propusnost mora dodatno odrediti laboratorijskim ispitivanjem. Nekad se, naime,  mogu pojaviti uvjeti u kojima vodopropusnost premaza ne korelira dobro s njegovom vodopostojano\'9a\'e6u. Primjer mo\'9ee bit}{i
 slabljenje adhezije vodotopljivih akrilnih sustava premaza iako je njihova nominalna vodopropusnost i paropropusnost dobra. 
\par 
\par }{\f16 Izradi norme prethodio je opse\'9ean pokusni rad da bi se na kraju uskladila stajali\'9ata o metodama mjerenja prolaska vode u premazano drvo u njezinu teku\'e6
em i parovitom stanju. Iako su metode vrlo jednostavne, interpretacija rezultata uvijek je pone\'9ato problemati\'e8na zbog nejasno\'e6a oko optimalnog raspona permeabilnosti koji premaz mo\'9ee i treba iskazati u uporabi. Potpuna nepropusnost p}{r}{\f16 
emaza na vanjskoj strani nije po\'9eeljna, jer ona onemogu\'e6uje otpu\'9atanje vode koj}{u drvni element preuzima s unutarnje strane, iz prostorije. Ipak, dosada\'9anja iskustva pokazuju da premaz treba imati dosta visoku nepropusnost
 jer se time smanjuju oscilacije vla}{\f16 \'9enosti potpovr\'9ainskoga sloja na vanjskoj strani elemenata. Time nekada\'9anja velika paropropusnost lazura za prozore prestaje biti prednost, a nudi se sve ve\'e6
i broj debelostjenih i manje propusnih lazurnih premaza. 
\par }{
\par }{\f16 Metoda odre\'f0ivanja paropropusnosti (EN 92}{7-4) jest}{\f16  sustav mjerenja apsorpcije i desorpcije premazane drvene da\'9a\'e8ice tijekom \'e8
etrnaestodnevnog razdoblja. Metodom se mjeri dobitak i gubitak mase u postupku kondicioniranja uzoraka u kontroliranim klim}{atskim uvjetima. Autori navode kako je svrha toga testa }{\f16 da poka\'9e
e naznake o nakupljanju vode u drvnom proizvodu, tj. vjerojatnost da }{se na drvu pojve plijesni i gljive. Upozorava}{\f16 ju, me\'f0utim i na to da ravnote\'9eni sadr\'9eaj vode ne ovisi samo o propusnosti premaza za paru i teku\'e6
u vodu, nego i o drugim \'e8initeljima kao \'9ato su klimat}{sk}{\f16 i uvjeti i konstrukcijski detalji nekog proizvoda. Mo\'9eda \'e6e se u budu\'e6nosti i mo\'e6i predvi\'f0anje kretanje sadr\'9eaja vode u gra\'f0
evnim elementima na temelju laboratorijski mjerenih parametara, no do tada se samo mogu \'e8initi prosudbe temeljene na usporedbama razli\'e8itih sustava premaza. 
\par }{T}{\f16 a norma daje op\'e6e usporedne vrijednosti apsorpcije, koje mogu dodatno biti potkrijepljene drugim vrijednostima}{ kao \'9ato su koeficijent nakupljanja vodene pare (DIN52617), }{\f16 u\'e8inkovitost odbijanja vode (engl.}{\i 
 moisture excluding effectiveness, MEE}{)}{\f16  te dinami\'e8na propusnost vlage tj. koeficijent propusnosti u vremenu. 
\par }{
\par }{\f16 Metoda se preporu\'e8}{uje }{\f16 smrekove da\'9a\'e8ice}{ (}{\i Picea abies}{), koje i ovdje moraju biti bez kvrga, a tr}{\f16 ebaju imati pravu \'9eicu i prosje\'e8ni prirast}{, tj.}{\f16  \'9airinu goda i gusto\'e6u izme\'f0u 0,}{4 i 0,5 g/cm}{
\super 3}{. Prethodnim testom propusnosti izopropanolom se utvrdi da materijal nije nenormalno porozan (\'9ato se }{\f16 mo\'9ee doga\'f0ati s }{juvenilnim drvom, s nezatvorenim }{\f16 ja\'9eica}{ma}{\f16 , pove\'e6aniom u\'e8e\'9a\'e6em 
traheida trakova itd.). Da\'9a\'e8ice se kondicioniraju pri standardnim uvjetima temperature i relativne vla\'9enosti zraka dok ne dosegnu ravnote\'9eni sadr\'9eaj vode od 13 %.
\par }{
\par }{\f16 Povr\'9ainski obra\'f0eni paneli, dugi 340 mm, ispile se na ispitne odsje\'e8ke du}{ljine 150 mm }{\f16 od svakoga kraja, pa iz sredine preostane odsje\'e8ak od 40 mm kao referentni uzorak. Da\'9a\'e8ice se }{obrade }{\f16 
ispitnim premazom ili sustavom samo na licu, dok se \'e8elne, bo\'e8ne i le\'f0na stranica za\'9atite s najmanje dva sloja vrlo nepropusnoga premaza (npr. dvokomponent}{nim epoksidnim ili poliuretanskim premazom bez otapala). T
o brtvljenje mora preklapati povr\'9ainu ispitnog premaza najmanje u \'9airini od 2 mm. 
\par 
\par Prije glavnog ispitivanja obojene se }{\f16 da\'9a\'e8ice }{podvrgavaju dvama ciklusima predkondicioniranja koje se sastoji od }{\f16 uranjanja da\'9a\'e8ica}{ }{u vodu}{ licem prema dolje, a zatim se su\'9ae na 20\'b0 C, 50\'b0 C i 20\'b0 C. Cilj 
predkondicioniranja jest da u premazu popuste unutarnja naprezanja i da se otvore putevi za molekularno gibanje vode kakvi nastaju nakon nekog vremena u uporabi. 
\par 
\par Ispitne se }{\f16 da\'9a\'e8ice  }{tada  iz}{\f16 va\'9eu i umetnu u klimatsku komoru u kojoj se odr\'9eava 98 %-tna relativna vla\'9enost zraka. Nakon 14 dana uzorci se }{iz}{\f16 vade, mo\'9eda malo prebri\'9au ak}{o je na njima kondenzirana voda
 i ponovno iz}{\f16 va\'9eu. Pove\'e6anje mase u odnosu na prvo vaga}{nje  mjera je prolaska vode iz okoline u drvnu podlogu (iskazuje se kao WA, tj. }{\i water absorption}{ ili apsorpcijska vrijednost). Zavr\'9ana faza ispitivanja jest}{\f16 
 postavljanje uzoraka u klimatsku komoru sa 65 %-tnom relativnom vla\'9eno\'9a\'e6u dobro cirkuliraju\'e6eg zraka. Nakon sljede\'e6ih 14 dana uzorci se }{izvade, prebri\'9au i zavr\'9ano iz}{\f16 va\'9e
u, da bi se dobila mjera propusnosti vodene pare kroz premaz, ali ovaj put}{ iz podloge u okoli\'9a (WD, tj. }{\i water desorption}{ ili desorpcijska vrijednost). Norma daje precizne naputke o tome kako se }{\f16 izra\'e8
unavaju i interpretiraju vrijednosti apsorpcije WA i desorpcije WD. 
\par }{
\par {\pntext\pard\plain\s16 \b\f16\lang1024\cgrid \hich\af16\dbch\af0\loch\f16 4.\tab}}\pard \s16\qj\fi-720\li720\sl360\slmult1\widctlpar\jclisttab\tx720{\*\pn \pnlvlbody\ilvl0\ls11\pnrnot0\pndec\pnstart3\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}\ls11\adjustright {
\b\f16 Odre\'f0ivanje propusnosti teku\'e6e vode materijala i sustava za povr\'9ainsku obradu vanjskog drva (EN 927-5)
\par }\pard \s16\qj\li720\sl360\slmult1\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\b\i Assessment of the liquid water permeability of coating materials and coating systems for exterior wood (EN 927-5)
\par }\pard \s16\qj\sl360\slmult1\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {
\par Ta je norma uvelike }{\f16  usporediva s metodom za odre\'f0ivanje paropropusnosti premaza (EN 927-4). Razlika je u tome da se da\'9a\'e8ice, nakon }{jednake pripreme i kondicioniranja kao i u prethodnoj normi, urone licem prema dol}{\f16 
je u kupku destilirane vode tijekom 72 sata. Nakon va\'f0enje, brisanja i vaganja}{ iz razlike suhe i \ldblquote mokre\rdblquote  mase }{\f16 odre\'f0uje }{se propusnost premaznog sustava za vodu. Pritom }{\f16 se ne odre\'f0uje brzina desorpcije}{
 nego samo brzina upijanja vode kroz premaz.
\par }\pard\plain \qj\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\fs24\lang1024 
\par {\pntext\pard\plain\b\f16\lang1024\cgrid \hich\af16\dbch\af0\loch\f16 5.\tab}}\pard \qj\fi-720\li720\widctlpar\jclisttab\tx720{\*\pn \pnlvlbody\ilvl0\ls11\pnrnot0\pndec\pnstart3\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}\ls11\adjustright {\b\f16\fs24\lang1024 Zaklju
\'e8ak
\par }\pard \qj\fi720\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\i\fs24\lang1024 Conclusion}{\b\i\fs24\lang1024 
\par }\pard \qj\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\fs24\lang1024 \tab 
\par }\pard \qj\sl360\slmult1\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\fs24\lang1024 Cilj i}{\f16\fs24\lang1024 spitne metode za odre\'f0ivanje postojanosti povr\'9a
inskih premaza u vanjskim uvjetima (EN 927-3) te za ispitivanja paropropusnosti (EN 927-4) i vodopropusnosti premaza (EN 927-5), }{\fs24\lang1024 je da rezulatima ispitivanja potkrijepe razvrstavanje premaznih sustava u normi  DD ENV 927-2. T
om se normom, naime,  definira razred za\'9atitne podobnosti i }{\f16\fs24\lang1024 na\'e8in uporabe nekog sustava za povr\'9ainsku obradu gra\'f0evnog drva. Metode EN 927- 3 i 4 podrazumijevaju povr\'9ainsku obradu ispitnih da\'9a\'e8
ica, na kojima se mjeri propusnost vodene pare i teku\'e6e vode kroz premaz u drvo i }{\fs24\lang1024 iz drva van. Paropropusnost i vodopropusnost premaza  njegove su iznim}{\f16\fs24\lang1024 no va\'9en}{\fs24\lang1024 a }{\f16\fs24\lang1024 obilje\'9eja
}{\fs24\lang1024 , jer }{\f16\fs24\lang1024 ograni\'e8avanjem}{\fs24\lang1024  bubrenja i utezanja prem}{\f16\fs24\lang1024 az posti\'9ee ve\'e6u trajnost i manja}{\fs24\lang1024  je opasnost od djelovanja gljiva. 
\par 
\par Ispitivanje prirodnim vanjskim izlaganjem (EN 927-3) podrazumijeva}{\f16\fs24\lang1024  12-mjese\'e8no djelovanje atmosferilija, sunca i meteorolo\'9akih uvjeta na povr\'9ainski obra\'f0en}{\fs24\lang1024 e}{\f16\fs24\lang1024  da\'9a\'e8ic}{
\fs24\lang1024 e}{\f16\fs24\lang1024 , nakon \'e8ega se utvr\'f0uju promjene cjelovitosti premaza (npr. pucanje, lju\'9atenje, mjehuranje i slabljenje prian}{\fs24\lang1024 janja) te promjene njegova izgleda (mjerenjem sjaja, boje te pojave
 plijesni). Usporedbom s referentnim premazom, standardiziranim ocjenjivanjem t}{\f16\fs24\lang1024 ih pojava i me\'f0usobnim usporedbama s drugim premazima, mogu\'e6e je pouzdano odrediti postojanost i za\'9atitnu funkc
iju nekog sustava premaza za svaki pojedini vid uporabe u vanjskim uvjetima. Time se i proizvo\'f0a\'e8ima i korisnicima omogu\'e6uje to\'e8nije definiranje svojstava proizvoda za povr\'9a
insku obradu vanjskog drva, preglednija i pouzdanija situacija na jedinstvenom }{\fs24\lang1024 euro}{\f16\fs24\lang1024 pskom tr\'9ei\'9atu i, kona\'e8no, pove\'e6anje trajnosti drvnih proizvoda }{\fs24\lang1024 pri vanjskim uvjetima.
\par }\pard \qj\widctlpar{\*\pn \pnlvlcont\ilvl0\ls0\pnrnot0\pndec }\adjustright {\fs24\lang1024 
\par 
\par {\pntext\pard\plain\s8 \b\lang1024\cgrid \hich\af0\dbch\af0\loch\f0 6.\tab}}\pard\plain \s8\qj\fi-720\li720\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\jclisttab\tx720{\*\pn \pnlvlbody\ilvl0\ls11\pnrnot0\pndec\pnstart3\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}
\ls11\outlinelevel7\adjustright \b\lang1024\cgrid {Literatura
\par }\pard\plain \s9\qj\fi720\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\outlinelevel8\adjustright \lang1024\cgrid {\i References
\par }\pard\plain \qj\widctlpar\adjustright \fs20\lang2057\cgrid {\fs24\lang1024 
\par Anon. (2001): What\rquote s happening in the world of standards. Paint systems for wood. Surf. Coat. Int. Part A 2001/5: 198.
\par 
\par }\pard \qj\fi-1440\li1440\widctlpar\tx0\tx720\hyphpar0\adjustright {\fs24\lang1024 Miller, R. (1998): The development of EN 927 by CEN/TC 139 Working Group 2.
\par In: Proceedings of the First wood coatings conference: }{\i\fs24\lang1024 Advances in exterior wood 
\par coatings and CEN standardisation}{\fs24\lang1024  October 19-21, Brussels, Belgium. Paper 1: 1 \endash  
\par 15. }{\fs24\expnd0\expndtw-3\lang1024 Teddington, Great Britain: Paint Research Association.
\par }\pard \qj\widctlpar\adjustright {\fs24\lang1024 
\par }\pard \qj\widctlpar\tx-720\hyphpar0\adjustright {\fs24\expnd0\expndtw-3\lang1024 Turkulin, H.; Richter, K.; Sell, J. (2000): }{\fs24\lang1024 
Adhesion of waterborne acrylic and hybrid paint on wood treated with primers. In: Proceedings of the Second wood coatings conference: }{\i\fs24\lang1024 Challenges and solutions in the 21}{\i\fs24\lang1024\super st}{\i\fs24\lang1024  century.}{
\fs24\lang1024  The Hague, Netherlands. Paper 13: 1 \endash  22. }{\fs24\expnd0\expndtw-3\lang1024 Teddington, Great Britain: Paint Research Association.
\par }\pard \qj\sl360\slmult1\widctlpar\adjustright {\fs24\lang1024 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par }}