ࡱ> Y bjbjWW  ==;]]  $8        }       $             }  }  } t@+Wi E. R. Miller, H. Turkulin  Standardi za razvrstavanje i ispitivanje vanjskih premaza za drvo - EN 927 1. dio: Standardi za razvrstavanje i procjenjivanje premaza EN 927-1 i DD ENV 927-2 Standards for classifying and testing of exterior wood coatings EN 927 Part 1. Standards for classification and performance specification of coatings EN 927-1 and DD ENV 927-2 Stru ni rad  Professional paper Prispjelo - Received: 01. 10. 2001 Prihvaeno  Accepted: UDK Sa~etak Nedavno je kompletirana i usvojena grupa Europskih normi 927 kojom se mjere i odreuju svojstva vanjskih premaza za drvo, te se ovi proizvodi razvrstavaju prema njihovim fizikalnim zna ajkama, prema uvjetima u uporabi i prema podru jima primjene. Pet normi u cjelini predstavljaju vodi  za izbor i razvrstavanje brojnih i raznorodnih vanjskih premaza za drvo, nadalje ispitne metode za odreivanje postojanosti u vanjskim uvjetima te za ispitivanja paropropusnosti i vodopropusnosti premaza. Prve dvije norme, EN 927-1 i DD ENV 927-2, trebale bi omoguiti krajnjim korisnicima da lakae izaberu to no onakav proizvod kakav odgovara njihovoj namjeni s obzirom na izgled i zahtijevanu trajnost. Proizvoa ima se omoguuje da izravno deklariraju razred i kakvou svojih proizvoda. Time se namjerava poboljaati direktnu informaciju od proizvoa a do korisnika, smanjiti tehni ke i trgova ke barijere te potpomoi stvaranje jedinstvenog europskog tr~iata. Klju ne rije i: povrainska obrada drva, vanjski premazi za drvo, vanjsko izlaganje, postojanost, Europske norme Summary A group of European Standards EN 927 1-5, covering exterior wood coatings, has been recently completed and accepted. The set of standards aims at classifiction of coatings in relation to their physical properties, according to their end-use and exposure conditions. Five standards comprise the guide for selection and classification of numerous and diverse exterior finishing materials, test methods for determination of their weathering durability, water vapour permeability and liquid water permeability. First two standards, EN 927-1 and DD ENV 927-2, should enable to end-users a simplified choice of the product which exaclty suits their needs regarding the appearance and required durability. The paint manufacturers can now directly declare the class and quality of their product. All that is intended to improve the information between the manufacturer and the end-user of coatings, reduce the technical and trade barriers and support the formation of the single European market. Key words: wood finishing, exterior wood coatings, weathering, durability, European Standards 1. Uvod Introduction Drvnotehnoloaka praksa ve se viae od pola stoljea mu i s problemom stvaranja sustava vrednovanja podobnosti, prihvatljivosti i kvalitete nekog sustava za povrainsku obradu drva, naro ito za zaatitne premaze za vanjske uvjete. U tu su svrhu koriateni razni priru ni na ini testiranja, ali do sada nije postojao meunarodno usklaeni stav o tome koja ispitivanja treba standardizirati i koji se rezultati njima mogu polu iti. Pouzdana postojanost nekog sustava vanjskog premaza je od odlu ne va~nosti za krajnje korisnike drvnih graevnih proizvoda, jer obnavljanje premaza prije prihvatljivog vremena u uporabi predstavlja dodatne ( i esto visoke) troakove. `toviae, preuranjeni prestanak zaatitne funkcije premaza dovodi i do oateenja drvne podloge koja se teako i vrlo skupo popravljaju ili otklanjaju. Na~alost, ope nezadovoljstvo trajnoau drvnih premaza i esta potreba njihovog obnavljanja dovode do pomanjkanja povjerenja u opravdanost primjene drva u gradnji, te do zamjene drva kao tradicionalnog graevnog materijala drugim, postojanijim materijalima. Najbolji je primjer sve aira pojava ugradnje aluminijske i plasti ne umjesto drvene graevne stolarije. Nakon viaegodianjeg truda i suradnje stru njaka nekolicine europskih zemalja kona no je sa injen skup normi koje bi trebale predstavljati trajno i dobro rjeaenje. Zasluge pripadaju CEN Europskom odboru za normizaciju, Tehni kom odboru 139  Boje i lakovi , a posebice njegovoj Radnoj grupi 2   Sustavi premaza za vanjsko drvo koji djeluje od 1989 (Miller, 1998). Nova skupina normi ima zajedni ku oznaku EN 927, i ima pet dijelova. Prvi dio je vodi  za razvrstavanje i izbor premaza (EN 927-1), drugi dio odreuje zahtjeve kakvoe za vanjske premaze (EN 927-2) (Anon. 2001 b). Kriterije za ove dvije norme odreuju rezultati dobiveni ispitivanjima u drugoj podskupini normi, koja se sastoji od na ina ispitivanja prirodnim izlaganjem (EN 927-3), odreivanja paropropusnosti sustava premaza (EN 927-4) i odreivanja propusnosti tekue vode sustava premaza (EN 927-5). Te tri metode su cjeloviti standardi koji postavljaju metodologiju postupka ispitivanja i daju mjerila za procjenu rezultata ispitnih tretmana (Anon. 2001 a). Sustav normiranja je takav da se u prvom dijelu, EN 927-1, sustavi premaza za drvo odreuju i razvrstavaju prema namijenjenoj krajnjoj primjeni. Pod sustavom premaza podrazumijevamo proizvode, esto iste vrste tvorevine i na ina proizvodnje, s malim razlikama u formulacijama, koji ine cjelinu povrainskog zaatitnog sloja (npr. impregnacija, temeljni premaz i zavrani ili pokrivni premaz iste vrste proizvoda). Sustav mo~e biti sa injen i od raznovrsnih proizvoda, a uspjeanost njegove cjelovitosti i postojanosti ovisi o kvaliteti svake od njegovih sastavnica, te o njihovoj meusobnoj usklaenosti (Turkulin et al, 2000). Drugi dio norme, EN 927-2, odreuje prikladnost nekog premaza za odgovarajuu krajnju primjenu. U ovom se dijelu u stvari utvruje da li rezultati ispitivanja omoguuju da se premaz uvrsti u predvieni razred premaza i da se primijeni za odreeni vid uporabe. Rezultati ispitivanja iz zadnje tri norme, dakle, slu~e za ocjenu klju nih svojstava nekog sustava premaza za drvo i na taj na in poma~u razvrstavanju tog premaza i definiranju podru ja i uvjeta njegove mogue primjene. 2. Vodi  za izbor i razvrstavanje premaza (EN 927 Dio 1) Guide to classification and selection (EN 927-1 Part 1) Danas je potreba za to nim razvrstavanjem sustava za vanjsku povrainsku obradu drva va~nija nego ikada ranije zbog  poplave proizvoda namijenjenih povrainskoj zaatiti drvnih graevnih elemenata. Nekada se izbor jednostavno svodio na nali  ili boju, lak i lazuru, ato je uvelike odreivalo i razred i osnovna svojstva izabranog premaza. Danas je u mnoatvu raznovrsnih proizvoda teako razabrati koji je sustav premaza potreban za odreenu svrhu, koji je izbor najekonomi niji, koji nivo pouzdanosti, postojanosti i zaatite se mo~e o ekivati od pojedinih proizvoda. Nadalje, krajnjem je korisniku skoro nemogue ocijeniti koju kvalitetu, tj. koju postojanost mo~e o ekivati od odreenog proizvoda za povrainsku zaatitu vanjskog drva. Stoga se neminovno stvorila potreba za sustavnim razvrstavanjem svih premaza da bi se olakaao njihov izbor. Premazi se mogu razvrstavati na raznim osnovama, prema generi kom tipu tj. Na inu stvaranja, tehnologiji proizvodnje, izgledu i namjeni. Nova je norma preuzela pristup razvrstavanja na osnovi izgleda, a izbora na osnovi mjesta primjene i uvjeta u uporabi. Izgled je definiran trima zna ajkama: punoom, koju najvema odreuje debljina filma, nadalje pokrivnoau i sjajem. etiri razreda punoe, tri razreda pokrivnosti i pet razreda sjaja ine mre~u od 60 opisnih kategorija kojom se dadu opisati svi vanjski premazi. Evo primjera: Uobi ajeni, klasi ni pigmentirani nali : visoka punoa, neproziran, sjajan. Uobi ajeni lak: visoka punoa, proziran, sjajan. Uobi ajena lazura: niska punoa, poluprozirna, mat Impregnacija: bez sloja, poluprozirna, mat. Tablica 1 pokazuje kako se ovi primjeri uklapaju u mre~u razvrstavanja premaza. Prikladnost nekog premaza za predvienu krajnju primjenu se odreuje prema mjeri do koje se mogu dozvoliti dimenzionalne promjene drva kao reakcija na primanje ili otpuatanje vlage. Prema tome se definiraju i tri podru ja krajnje primjene: stabilno, polustabilno i nestabilno (vidi Tablicu 2). Tablica 1 Tipi ni sustavi premaza razvrstani prema njihovom izgledu Table 1 Typical coating systems classified according to their appearance PUNOA Build POKRIVNOST Hiding power PROZIRNO Transparent POLUPROZIRNO Semi-transparent NEPROZIRNO Opaque Najmanja Minimal Boja za ograde Fence treatment Boja za ograde Fence treatment Niska Low Klasi na lazura Wood stain (for cladding)  Srednja Medium Klasi na lazura Wood stain (for windows) Debeloslojna lazura Opaque stain Velika High Uobi ajeni lak Traditional varnish Uobi ajeni nali  Traditional paint Tablica 2 Razvrstavanje premaza prema podru ju primjene (EN 927-1) Table 2 Classification of coatigs by end use category (EN 927-1) RAZRED PODRU JA PRIMJENE END-USE CATEGORY DOZVOLJENE DIMENZIJSKE PROMJENE DRVA PERMITTED DIMENSIONAL MOVEMENT OF WOOD ZNAKOVITI PRIMJERI RAZREDA UVJETA U UPORABI TYPICAL EXAMPLES OF END-USE CATEGORIES NESTABILNO NON-STABLE  Dozvoljene slobodne dimenzijske promjene Free movement permitted Preklopne zidne oplate, ograde, vrtne kuice Overlapping cladding, fencing, garden sheds POLUSTABILNO SEMI-STABLE Dozvoljeno djelomi no gibanje Some movement permitted  U~lijebljene oplate, drvene kue i kolibe, vrtni namjeataj i mostovi Tongue and groove cladding, drvene kue i kolibe, vrtni namjeataj STABILNO STABLE Dozvoljeno najmanje mogue gibanje Minimum movement permitted Graevna stolarija, prozori i vrata Joinery including windows and doors Razvrstavanje prema uvjetima u uporabi takoer tri razreda, i to blagih, srednjih i teakih ili oatrih uvjeta, koji podrazumijevaju klimatske uvjete i konstrukcijske initelje, npr. stupanj izravne izlo~enosti oborinama. Tablica 3 daje primjerima zorno prikazanu podjelu prema razredima uvjeta u uporabi. Tablica 3. Razvrstavanje premaza prema uvjetima u uporabi (EN 927-1) Table 3. Classification by exposure conditions (EN 927-1) RAZRED UVJETA U UPORABI EXPOSURE CONDITIONS CATEGORY  UMJERENI KLIMATSKI UVJETI MODERATE CLIMATE OTRI KLIMATSKI UVJETI HARD CLIMATE KRAJNJE OTRI KLIMATSKI UVJETI EXTREME CLIMATE ZATIENO SHELTERED  BLAGI MILD BLAGI MILD SREDNJI MEDIUM NATKRITO PARTLY SHELTERED  BLAGI MILD SREDNJI MEDIUM TE`KI SEVERE NEZA`TIENO NOT SHELTERED SREDNJI MEDIUM TE`KI SEVERE TE`KI SEVERE Kombiniranjem izgleda, podru ja primjene i uvjeta u uporabi mogue je dakle osigurati mre~u zahtjeva i svojstava koji se od nekog premaza o ekuju, tako da krajnji korisnik mo~e odmah vidjeti koju vrstu premaza treba za svoju primjenu. Proizvoa u to omoguuje da to no i pouzdano deklarira svoj proizvod prema izgledu i vidu njegove predviene tj. preporu ene krajnje uporabe. Format deklaracije pojedina nog sustava premaza dat je primjerom u Tablici 4, s time da treba istaknuti dva posebna ostvrta: Smisao ovoga pristupa viae je da opisuje nego da propisuje, s time da on ne podrazumijeva nikakve pretpostavke o tome da li navedeni proizvod, zadan svojim sastavom i izgledom, stvarno odgovara za deklariranu primjenu ili ne. Odgovornost za potvrdu toga odgovara li proizvod stvarnoj namjeni le~i na proizvoa u. Donedavno su proizvoa i davali takve preporuke na osnovi stvarnog ispitivanja u uporabi i prema prakti nim iskustvima. Kakogod, tiskanjem drugoga dijela ove norme (ENV 927-2) bit e mogue potkrijepiti preporuku posebnom specifikacijom svojstava premaza. Pri tome se pretpostavlja da e dokazi o kakvoi premaza biti u skladu sa prakti nom primjenjivoau i ekonomi noau uporabe premaza. Tablica 4. Primjer etikete s prikazom proizvoa kih podataka o proizvodu  vanjskom premazu za drvo (EN 927-1) Table 4. Example of presentation of manufacturer s product information for exterior wood coating (EN 927-1) Trgova ki naziv Trade nameIzgled AppearancePunoa (razred& ..) Build (category& ) Pokrivnost (razred& .) Hiding power (category..) Sjaj (razred& .) Gloss (category& )Opis proizvoda Product description Preporuke za skladanje premaznog sustava (Preporuke za sustav podrazumijevaju da je podloga golo, neizlo~eno drvo) System recommendation (System recommendations assume bare unweathered wood to be the substrate)Boja ili raspon boja Colour or colour range Izlo~enost (uvjeti) ExposurePodru ja primjene End use categoriesNestabilno Non-stablePolustabilno Semi-stableStabilno StableBlagi MildSrednji MediumOatri SevereOvi podaci se zasnivaju na razvrstavanju premaza prema EN 927-1 This information is based on the classification sstem specified in EN 927-1Preporuke za podlogu Ovdje bi proizvoa  trebao navesti sve posebne preporuke u vezi s podlogom kao npr. prikladnost sustava premaza za prethodno bojano ili izlagano drvo, ili na drvne i uslojene plo e Substrate recommendations The manufacturer should indicate here any special recommendations relating to the substrate, e.g. applicability of the coating system to previously painted or degraded wood, or to wood-based panel products+ Proizvod se preporu uje the product is recommended 0 Proizvod se ne preporu uje the product is not recommended Primjedba: Proizvoa  mo~e koristiti znak za potpisnu primjedbu (*) da bi ozna io neki poseban savjet Note: in order to indicate specific advice the manufacturer may use the footnote sign (*) 3. Specifikacija svojstava materijala i sustava povrinske obrade za vanjsko drvo (DD ENV 927-2) Performance specifications for coating materials and coating systems for exterior wood (DD ENV 927-2) Ova norma je joa u fazi pripreme (DD ENV 927-2, Draft and Development) ato zna i da je joa uvijek u prijelaznoj fazi, kada se temeljem njene primjene skupljaju dodatna iskustva i usporeuju rezultati ispitivanja iz razli itih klimatskih podru ja. Norma e biti pretvorena u punopravni EN dokument na temelju novih informacija i iskustva njezine prakti ne primjene, a to se o ekuje nakon pribli~no tri godine. Norma predstavlja osnovu za odreivanje prikladnosti nekog sustava premaza za odreen vid uporabe, a to se poglavito provodi na temelju razreda otpornosti pri vanjskom izlaganju odreenim testom u EN 927-3. Osnovu testa predstavlja ocjenjivanje postojanosti premaza nakon izlaganja prirodnim vanjskim utjecajima. Kakvoa premaza se mo~e dodatno potkrijepiti i rezultatima drugih testova, kao npr. ispitivanja odlupljivanja, blokiranja, ina ica testa vanjskog izlaganja, ali ovi dodatni testovi nisu obavezni za odreivanje udovoljava li premaz postavljenim zahtjevima ili ne. Da bi se ustanovilo udovoljavanje propisanim uvjetima, premaz se na ispitnim daa icama izla~e vanjskim utjecajima i na kraju razdoblja izlaganja se ocjenjuju stupnjevi mjehuranja, pucanja, odlupljivanja ili ljuatenja i prianjanja. Takoer se mjeri i nakupljanje vode, pa se svi ovi rezultati izra~avaju broj ano i svrstavaju u tablicu kakva je prikazana u Tablici 5. Brojnim prethodnim pokusima u nekolicini europskih instituta utvreni su razredi broj anih vrijednosti koje se pripisuju pojavama na premazu, a grani ne vrijednosti slu~e za razvrstavanje sustava premaza u tri razreda, postojan, polupostojan i nepostojan (engl. stable, semi-stable i unstable.) Ispitivanje premaza po ovom sustavu i deklariranje njihovih svojstava omoguit e korisnicima da to no izaberu proizvod koji svojom cijenom, trajnoau i zaatitnim svojstvima udovoljava njihovom podru ju primjene. To bi trebalo motivirati i proizvoa e premaza da inovacijama i trajnim poboljaanjima svojstava svojih proizvoda posti~u sve bolju kakvou premaza u svim aspektima njihove uporabe. Time e se smanjiti potreba, tj. u estalost postupaka obnavljanja premaza te poveati postojanost drvnih proizvoda u vanjskim uvjetima i na zgradama. Krajnji domet bi trebao biti poveanje obujma i kvalitete primjene drva za gradnju. Tablica 5. Grani ne vrijednosti ili razredi kriterija postojanosti nakon vanjskog izlaganja i testa nakupljanja vode  ENV 927-2. Table 5. Limit values (classes) for performance criteria after natural weathering and water absorption tests  ENV 927-2.  POSTOJANI STABLE POLUPOSTOJANI SEMI-STABLE NEPOSTOJANI NON-STABLE MJEHURANJE BLISTERING 0.3 0.7 1 PUCANJE CRACKING 0.7 1.7 3 LJU`TENJE FLAKING 0.3 0.7 1.3 PRIANJANJE ADHESION 0.7 1.7 2.7 NAJVEI ZBROJ MAXIMUM SUM VALUE 6 12 18 NAJVEA DOZVOLJENA RAZLIKA ZA VA}EI TEST MAXIMUM DIFFERENCE TO QUALIFY AS VALID TEST 2 3 4 PrEN 927-5: 2000 TEST VODOPROPUSNOSTI Pr EN 927-5:2000 WATER ABSORPTION VALUE < 175 g/m2 < 250 g/m2 Neograni eno No limit Primjedbe: Prve etiri vrijednosti u svakom stupcu predstavljaju najveu dozvoljenu aritmeti ku sredinu tri primjerka u svakom uzorku kod testa prirodnim izlaganjem (EN 927-3) Najvei zbroj vrijednosti je grani na vrijednost koju ne smije prekora iti zbroj svih 12 (4X3) pojedina nih primjeraka u uzorku. Ovime se ~eli sprije iti da neki proizvod dosegne najvee vrijednosti u sve etiri kategorije ispitivanja. Najvea dozvoljena razlika za va~ei test se odnosi na razliku izmeu najviae i najni~e ocjene za bilo koje od pojedina nih primjeraka  ispitnih daa ica u uzorku. Ako je ova vrijednost prekora ena, test se smatra neva~eim i mora se ponoviti. Test vodopropusnosti se odnosi na nakupljanje tekue vode odreeno prema postupku u EN 927-5. Tuma enje rezultata testa u razli itim prirodnim klimatima Ope je prihvaena injenica da rezultati testova prirodnim izlaganjem mogu odstupati zbog klimatskih razlika pojedinih podneblja, kao ato i pojedini pokusi mogu odstupati zbog razli itih vremenskih prilika u razdoblju izlaganja. Kod usporedbi testova izlaganjem u sjevernim i ju~nim europskim podnebljima mogu se o ekivati vee razlike u gubitku sjaja, kredanju i mehani kim svojstvima na sjeveru. `to se ti e razvoja plijesni, uzro no posljedi ne veze su razli ite, pa rezultati mogu biti i suprotni. Druge posljedice izlaganja, kao ato su ljuatenje ili gubitak adhezije, jako su uvjetovane vla~noau, a smrzavanje ili djelovanje tu e mo~e dodatno doprinijeti specifi nim oateenjima u pojedinom podru ju. Tako zemljopisne odrednice, uz lokalna meteoroloaka odstupanja, kompliciraju mogunost sa injavanja jednozna nog testa slobodnim izlaganjem. Problem se pokuaalo prevladati podjelom Europe u razli ite klimatske zone, ije bi se klimatske zna ajke uzele u obzir pri izradi kriterija za ocjenu premaza. Na~alost, ovaj je pristup nepovoljan zbog slo~enog utjecaja odstupanja i razlika lokalnih meteoroloakih i mikro-klimatskih uvjeta. Drugi pristup je podrazumijevao da e o ekivanja korisnika za trajnoau premaza biti sli na u svim regijama, pa se mogu postaviti minimalno o ekivana svojstva premaza bez obzira na klimatsko podru je primjene. Jasno je da e svaki premaz trajati du~e u umjerenoj nego u oatroj klimi, pa ovaj pristup podrazumijeva da premaze treba ispitivati u onakvim uvjetima u kakvima e biti i uporabljeni. Strategija izrade standarda je dakle iala prema tome da se postave zajedni ke odrednice testa izlaganjem, ali tuma enje rezultata bi i dalje zahtijevalo obrazlo~enje o uvjetima izlaganja. Ovo je o ito suprotan pristup postavljanju razli itih standarda za razli ite klimatske zone, i zahtijeva odreenu stru nu prosudbu od strane krajnjeg korisnika. Daljnja komplikacija proizlazi iz injenice da u svakom pojedinom klimatskom podru ju dolazi do meteoroloakih odstupanja unutar pojedinih godina i od godine do godine. Tako se mo~e dogoditi da klimatska zona, koja bi bila ope ozna ena kao  oatra zona, iska~e razdoblje  umjerenih klimatskih uvjeta, koje se baa mo~e poklopiti s razdobljem izlaganja premaza. To mo~e dovesti do predobrih pokazatelja postojanosti, koji nisu znakoviti za kategoriju ispitnog premaza. Na in kojim bi se prevladao ovaj problem je uvoenje kontrolnog premaza. U osnovi tog testa je prirodno izlaganje ispitnog premaza i njegova usporedba s arbitra~no izabranim premazom koji se naziva ICP (Internal Comparison Product, ili proizvod za meusobnu usporedbu). ICP je alkidni lazurni premaz poznate formulacije i fizikalnih svojstava, koji pri vanjskom izlaganju posti~e osrednju postojanost i otpornost. Njegova je svrha da omogui usporedbu ispitnoga premaza (koji mo~e biti bolji, podjednak ili loaiji od ICP) nakon vremenskog izlaganja, ali isto tako i da se premoste problemi ispitivanja izlaganjem u razli itim prirodnim klimatskim okru~jima. U  srednjim ili  umjerenim klimatskim uvjetima, ICP pokazuje zna ajke  postojanog premaza. Ukoliko se nakon izlaganja ICP ocijeni kao  polupostojan ili  nepostojan , tada se ispitni uvjeti smatraju  oatrim klimatskim uvjetima. Tako ICP pokazuje jesu li klimatski uvjeti tijekom izlaganja bili dovoljno oatri da prouzro e promjene na ispitnom premazu, i jesu li bili u skladu s o ekivanim klimatskim prosjekom. Dodatna ispitivanja Tamo gdje se od proizvoa a premaza o ekuje da udovolji posebnim zahtjevima u uporabi, mo~e se provoditi i niz dodatnih testova navedenih u normi ENV 927-2. Navodimo ih redom: Otpornost mjehuranju Otpornost blokiranju ili hvatanju Otpornost sljepljivanju pri pritisku Sukladnost s materijalima za ustakljivanje Otpornost plavilu u uporabi Otpornost razvoju plijesni Prirodno izlaganje s vodenom komorom Prirodno izlaganje na zamjenskim vrstama drva Ova ispitivanja nisu obavezna da bi premaz udovoljivo osnovnim zahtjevima, ali mogu pru~iti potkrepljujue informacije o podobnosti premaza u specifi nim uvjetima. Zaklju ak Conclusion Europske norme iz grupe 927, koje se odnose na premaze i povrainske zaatitne materijale za vanjsko drvo, donose sustav razvrstavanja i procjenjivanja svojstava raznovrsnih i raznorodnih proizvoda. Njihovom primjenom bit e omogueno lakae deklariranje fizikalnih osobina i postojanosti premaza, kao i podru ja primjene i tipova drvnih proizvoda za koja su povrainski materijali namijenjeni. Norma EN 927-1 predstavlja vodi  za razvrstavanje materijala i sustava povrainske obrade vanjskog drva. Ona je korisno sredstvo za usustavljanje velikog broja proizvoda i raznih oblika u kojima se oni pojavljuju na tr~iatu, a omoguuje korisnicima da lakae izaberu proizvod koji izgledom i svojstvima to no odgovara njihovoj namjeni. Proizvoa ima je pak ovime omogueno da to no deklariraju svoj proizvod i krajnjem korisniku prenesu jednostavne i potpune podatke o svom premazu. Norma DD ENV 927-2 predstavlja sustav ocjenjivanja kakvoe vanjskih premaza za drvo. Po prvi puta se stvara pouzdana metoda odreivanja svojstava premaza kojom se omoguuju usporedbe postojanosti raznih sustava premaza i njihova svojstva u upotrebi. Njezina primjena omoguit e korisnicima da to no izaberu sustav povrainske obrade koji e ispuniti njihova o ekivanja s obzirom na trajnost, zaatitnu funkciju i ekonomi nost u uporabi. Uvoenjem ove norme podsti e se stalno poboljaanje svojstava povrainskih premaza za vanjsko drvo, smanjuje se potreba za njihovim obnavljanjem i promi e uporaba drva u graditeljstvu. Literatura References Anon. (2001)a: What s happening in the world of standards. Paint systems for wood. Surf. Coat. Int. Part A 2001/5: 198. Anon. (2001)b: Whats happening in the world of standards. Paint systems for wood. Surf. Coat. Int. Part A 2001/7: 276. Miller, R. (1998): The development of EN 927 by CEN/TC 139 Working Group 2. In: Proceedings of the First wood coatings conference: Advances in exterior wood coatings and CEN standardisation October 19-21, Brussels, Belgium. Paper 1: 1 15. Teddington, Great Britain: Paint Research Association. Turkulin, H.; Richter, K.; Sell, J. (2000): Adhesion of waterborne acrylic and hybrid paint on wood treated with primers. In: Proceedings of the Second wood coatings conference: Challenges and solutions in the 21st century. The Hague, Netherlands. Paper 13: 1 22. Teddington, Great Britain: Paint Research Association.  Dr E. Roy Miller je samostalni savjetnik u tvrtki Miller Associates, St Albans, Velika Britanija, a dr. sc. Hrvoje Turkulin je docent na Drvnotehnolokom odsjeku umarskog fakulteta u Zagrebu Dr E. Roy Miller is an independent consultant at Miller Associates in St Albans, United Kingdom; Dr Hrvoje Turkulin is an assistant professor at the Wood Technology Department of the Faculty of Forestry, the Zagreb University. hF,<>~N&n&\(h(-<..000000666666 7 7$7D7>8?J?V?X??????@@@2@B@b@@@@@@@@A4A8A:ALAZA~AAAAABB0BXB~BB6CCC/D66mH 6CJmHCJmH 5CJmHj0JUmH0JmHmHUhpqrBFH(*,<>~dhdhdh$$hpqrBFH(*,<>~"%$%--<...D5F5p9r9 :l:ѿ–y   , -BC  >?JOg`a."%$%--<...D5F5p9r9 :l::*;,;; $ & Fdh $ & Fdh$dhdh$dhl::*;,;;;>>>8?:?>>8?:?NJNTNVNfNtNvNxNNNNNĿ~yrnid]XS              "  #  (  .  /  4  :  ;  <  F  P  QR  b                       LLLLLLL M M)M9M:M;MN"N$N&N2NNJNTNVNfNtNvN$$$l  y $$$vNxNNNNNNNNNNNNOOOO:O}V}h}}}}}}}8~~~~~H\`tvRx >>*mHH*mH 6CJmH 5CJmH 6CJmHCJmHCJmHmH6mHT_________H``` avbbFdHdd*eeUfVfWfD4$$$$l4 $$l 8 $$WfXfYff!g"g8k:koottyyyyyyz{{{{{|$$$$$$dh$dh $0dh$tyyyyyyz{{{{{||"|:|<|T|j|l|n|||||||||||||||»~zupkfa\                                      (  )  0  :  ;  <=9:;<=>#||"|:|<|T|j|l|n|||||||||||||||||ۘۀ$$$$l  Fy $$$|||||} }(}*}2}4}<}>}@}h}j}r}t}|}~}}}}}}}}}}}}}}8~~~ytojfa\W    9  :;  >  ?  B  C  E  F  X  f  gh  l  m  q  r  v  w                        "|||} }(}*}2}4}<}>}@}h}j}r}t}|}~}}}}}}}}$$$$$$$l  Fy }}}}}}}8~~~~~~~~~~~~~~HJ`bxސ$$$$l  Fy $$~~~~~~~~~~~~~HJ`bxz ʄ”Ŀ|tqkeb_\Ypq e fh       K VWX  a  n  o  z  {                            "xz ʄ”ĔРҠ.dh $ & Fdh$dh$$l  Fy $$6ʄЇ҇DҠBCfgҢӢ@AXj:f(cϳгڴ j0JU6CJH*mH @CJmH 5CJmH 6CJmH :CJmHCJmH56CJmH6mH6mH5”ĔРҠ.CgӢABJLNPRTVXp^`8:Pf+,Cϳгļ|yqn L cdo { |}~'(V  {          &   ;  ^de+.CgӢABJLNPRTVXp^`8:$hdh $ & Fdh$dh $ & Fdh:Pf+,Cϳг۵<$dh$*$ 0$*$` $ hdh & Fdh۵<  . A!"#$% [$@$NormalmH 8@8 Heading 1$@& 5CJmH<@< Heading 2 $$@& 6CJmH8@8 Heading 3 $$@&CJmH<@< Heading 4 $$@& 6CJmH8@8 Heading 5 $$@&6mH8@8 Heading 6 $$@&6mH0@0 Heading 7$@&6<@< Heading 8 $$@& 5CJmH8 @8 Heading 9 $$@&CJmH<A@<Default Paragraph Font.B@. Body TextCJmH6P@6 Body Text 2$CJmH:Q@: Body Text 3$ 6CJmH.@". Footnote Text8&@18Footnote ReferenceH*^^ /D__jw;?@\BD|HLvNO \Z^_Wf||}x.:`bdegikmoprtuxy{}~l:b@0BFLNZ|_t|~”acfhlnqsvz|;]N]P]Q][]\]e]h]n]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]j^r^^^^;]=]]^HrvojeC:\DATA\ht-di01\EN-927.docHrvojeC:\DATA\ht-di01\EN-927.docHrvoje/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of EN-927.asdHrvoje/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of EN-927.asdHrvoje/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of EN-927.asdHrvoje/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of EN-927.asdHrvoje/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of EN-927.asdHrvoje C:\DATA\ht-di01\EN-927-1.dio.docHrvoje!C:\DATA\HT LANCI\EN-927-1.dio.docHrvoje!C:\DATA\HT LANCI\EN-927-1.dio.doc3Kf` 5 C 1mI׮2V 5l E rKfhho(-hho(. hhOJQJo(hh5o(.hho(.hh.hho(-3`E r5l5 C2V1mI@%R%R|E!%R%Rrrr rrrrrrrr r!r"#&'*-./0234:>CMQ$S$W$Z^@@@@ @@@$@&@(@.@6@:@>@@@B@@@F@@@N@T@Z@\@^@`@d@@@h@t@|@@@D@@@@d@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial"qhZ&CdF| L'$$20dg^IStandardi za ispitivanje i ocjenjivanje vanjskih premaza za drvo - EN 927*HrvojeOh+'0 (4 P \ ht|JStandardi za ispitivanje i ocjenjivanje vanjskih premaza za drvo - EN 927atan*ananNormaldHrvojed3voMicrosoft Word 8.0v@Ik@3zZ@*W| L՜.+,D՜.+,@ hp  "umarski Fakulteti'g^j JStandardi za ispitivanje i ocjenjivanje vanjskih premaza za drvo - EN 927 Title 6> _PID_GUIDAN{1978F92A-C184-11D5-BA1B-0000E8740468}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FtZ ^W1TableWordDocument SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool ^W ^W  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q