Pregled bibliografske jedinice broj: 1263474
Kuna kao simbol novčane vrijednosti i heraldički znamen u prošlosti i sadašnjosti
Kuna kao simbol novčane vrijednosti i heraldički znamen u prošlosti i sadašnjosti // Povijesni prilozi, 41 (2022), 62; 5-46 doi:10.22586/pp.v41i62.21810 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1263474 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kuna kao simbol novčane vrijednosti i heraldički
znamen u prošlosti i sadašnjosti
(The Croatian Kuna as a Symbol of Monetary Value and
a Heraldic Symbol in Past and Present)
Autori
Jareb, Mario
Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 41
(2022), 62;
5-46
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kuna, novčani ekvivalent, obračunski novac, kunina koža, marturina, slavonski banovac, grb Slavonije, Ustaška organizacija, Nezavisna Država Hrvatska, Banovina Hrvatska, Republika Hrvatska
(Croatian Kuna, marten, monetary equivalent, accounting currency, marten skins, marturina, Slavonian banovac, coat of arms of Slavonia, Ustasha organization, Independent State of Croatia, Banate of Croatia, Republic of Croatia)
Sažetak
U radu je dan pregled uporabe pojma kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti odnosno obračunskog novca od srednjega vijeka. Pritom je razmotreno prvobitno podavanje u kuninim kožama te dokumentirano korištenje kunine kože kao novca u jednom izvoru iz 12. stoljeća. Spomenut je i porez marturina/kunovina, o kojemu je u historiografiji već dosta pisano. Također je razmotrena pojava lika kune na novcu, slavonskom banovcu, i to na njegovu licu na kojemu je taj lik predstavljao oznaku vrijednosti. Pretpostavka je kako je upravo gotovo više od stoljeća pojave lika kune na banovcu utjecalo na njegovu preobrazbu u simbol zemlje, pa i na kasniju prisutnost na grbu Slavonije. Putem toga grba ostao je lik kune trajno prisutan u javnosti od njegove najstarije zabilježene pojave u 15. stoljeću do danas. Pojam kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti oživljen je objavom niza historiografskih radova od kraja 19. stoljeća. Upravo na tome temelju Ustaška je organizacija 1934. donijela odluku o uvođenju kune kao hrvatskoga novca, a o nazivu kuna za novac radilo se je i u doba Banovine Hrvatske. Ista je upravo na temelju razloga iz 1934. godine uvedena kao novčana jedinica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo se je kuna kao novčana jedinica pojavila u Republici Hrvatskoj 1993. godine (u optjecaj je puštena 1994. godine), pri čemu su njezino uvođenje pratile rasprave o opravdanosti upravo zbog korištenja kune kao novčane jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo su slične rasprave dospjele u javnost nakon odluke o stavljanju lika kune na nacionalnu stranu kovanice od 1 Eura.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus