Naslov
Važnost lisnih uši u prenošenju BYDV na pšenici i ječmu
(Importance of aphids in transmitting BYDV on wheat and barley)

Autori
Igrc Barčić, Jasminka ; Gotlin Čuljak, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Milan Maceljski - Zagreb, 2003, 20-21

Skup
47. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2003. - 14.02.2003

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
BYDV; pšenica; ječam
(BYDV; wheat; barley)

Sažetak
Ovogodišnja pojava virusa patuljastog žutila ječma (barley yellow dvarf virus, BYDV) na usjevima pšenice i ječma u gotovo cijeloj Slavoniji, te štete koje su uzrokovane njegovom pojavom (smanjenje prinosa do 30%), upućuju na činjenicu zanemarivanja njihovih najznačajnijih vektora - lisnih uši. Kako kod viroza nema kurativnog djelovanja, vrlo je važno pratiti i suzbijati njihove vektore, odnosno djelovati preventivno. Naime, nije praksa da se pojava i let lisnih uši na usjevima pšenice i ječma prate postavljanjem žutih posuda što će u budućnosti dovesti do značajnih problema. Ulov lisnih uši metodom žute posude dao bi realnu sliku njihove pojave odnosno zastupljenost određenih vrsta, te bi olakšalo određivanje potrebe njihovog suzbijanja poglavito u vrijeme remigracijskog (jesenskog) leta kada se ovaj virus prenosi na tek iznikle ozime usjeve. Virus patuljastog žutila ječma smatra se najproširenijom biljnom bolešću na svijetu pa brojni autori navode kako ovaj virus može smanjiti prinos i do 80%. Igrc (1985) ukazuje na opasnost od ovog virusa, kojeg je kasnije Šarić (1988) utvrdila kod nas, te upoznala javnost s ovom virozom. Igrc (1989, 1990) stalno upozorava na važnost lisnih uši kao vektora BYDV i na probleme koje taj virus uzrokuje na pšenici i ječmu, što se potvrdilo 2002. godine. Rochow (1969) navodi postojanje 4 soja BYDV u odnosu na vektore koji ih prenose, a Plumb (1983) navodi 5 sojeva. Nazivi sojeva izvode se iz početnih slova naziva lisne uši koja ga prenosi. To su slijedeći sojevi: RPV soj &#8211 ; ; vektor je vrsta Rhopalosipum padi, RMV soj &#8211 ; ; vektor je vrsta Rhopalosipum maidis, MAV soj &#8211 ; ; vektor je vrsta Macrosiphum (Sitobion) avenae, SGV soj &#8211 ; ; vektor je vrsta Schizaphis graminum MDV soj &#8211 ; ; vektor je vrsta Metopolophium dirhodum i PAV soj kojeg nespecifično prenose vrste Rhopalosiphum padi i Sitobion avenae, ali i druge vrste lisnih uši mogu prenijeti ovaj virus. U većini područja gdje je taj virus proširen, uključujući i većinu zapadnoeuropskih zemalja, najvirulentnijom se smatra vrsta Rhopalosiphum padi. Osim metodom usisne postaje, let lisnih uši pšenice i ječma praćen je i metodom žute posude. Tijekom 2000. i 2001. godine žute posude postavljene su u usjevima pšenice na dva lokaliteta u Slavoniji: Bizovac i Tovarnik, a u 2002. u Bizovcu i Karancu. Pregled usjeva kao i ocjena zaraženosti obavljeni su također i vizualnom metodom. Temeljem rezultata svih navedenih metoda utvrđeno je da je, pojava lisnih uši u 2001. godini (kontaminacijski i remigracijski let) bila toliko jaka da je na velikom broju usjeva zahtijevala kemijsku zaštitu. Primjerice, tjedni ulov lisnih uši metodom žute posude u Bizovcu bio je 3500 jedinki, tako da se je pojava BYDV očekivala, poglavito na područjima gdje su rokovi sjetve bili pomaknuti unaprijed. Ukoliko se BYDV nastavi širiti intenzitetom kao u 2002. godini, biti će potrebno utvrditi oportunost pomicanja rokova sjetve za svako pojedino područje uzgoja pšenice i ječma, smanjiti obilnu jesensku gnojidbu dušikom koja pogoduje razvoju lisnih uši, te pratiti pojavu remigracijskog leta lisnih uši.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA