Naslov
Izborna reforma u Hrvatskoj 1875.- liberalizam, antidemokratizam i hrvatska autonomija
(The Electoral Reform in Croatia of 1875 - Liberalism, Antidemocratism and Croatian Autonomy)

Autori
Čepulo, Dalibor

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 52 (2002), 3-4; 665-692

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
izborno pravo; ustavnost; pravna država; liberalizam
(the right to vote; constitutionality; the rule of law; liberalism)

Sažetak
Najznačajniji pomaci do kojih je došlo sa izbornom novelom 1875. bili su u oduzimanju hrvatskoj Zemaljskoj vladi prava da određuje izborne jedinice koje je stavljeno u nadležnost Hrvatskog sabora i znatno umanjenje nadzornih ovlasti Zemaljske vlade u izbornom postupku. Reformom je aktivno pravo glasa prošireno na neke nove kategorije birača, ali u sklopu sustava imovinskih, profesionalnih i izobrazbenih cenzusa pa te izmjene nisu dovele do značajnijeg proširenja društvene osnovice političkog sustava u Hrvatskoj. U stvari, otpor koji je u saborskoj raspravi pružen prema prijedlozima o razmjerno skromnom širenju prava glasa ukazuje na izrazito antidemokratsku ideologijsku i praktično-političku usmjerenost hrvatskih narodnjaka i liberalne korijene takve usmjerenosti. Rasprava je pokazala da daleko najveći dio zastupnika gotovo apriorno zazire od demokratskih pomaka u političkom sustavu plašeći se destruktivnog i nekontroliranog utjecaja neizobraženih nižih slojeva te da njihovo uključivanje povezuje sa prethodnim napretkom na planu prosvijećenosti. Opće pravo glasa je tek bilo spomenuto među vrlo malobrojnim oporbenim zastupnicima liberalno-demokratskog i konzervativnog usmjerenja. Na sadržaj zakona je određeni utjecaj imala i Središnja vlada putem svoje uloge u dobivanju vladareve sankcije zakona. Zbog straha da će Središnja vlada zaustaviti cijeli zakon saborski zastupnici su odstupili su od svog prvobitog prijedloga o potpunom oduzimanju nadzornih ovlasti Zemaljskoj vlade. No, Središnja vlada je ipak zaustavila zakon zbog odredbi koje su se odnosile na izbore u Rijeci i na ograničenje sudjelovanja virilnih članova te je Sabor u novom postupku izmijenio i te propise. Utjecaj Središnje vlade ukazuje na određeni stupanj heteronomne uvjetovanosti propisa koji je imao određujući značaj za širinu i prirodu predstavničkog sustava u Hrvatskoj kao i na značaj mehanizma sticanja vladareve sankcije u faktičnoj kontroli hrvatske autonomije

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA