Pregled bibliografske jedinice broj: 1262675
Uloga nesvjesne emocije u procesu tugovanja i traume: pristup kognitivne neuroznanosti
Uloga nesvjesne emocije u procesu tugovanja i traume: pristup kognitivne neuroznanosti // Knjiga sažetaka / Pačić-Turk Ljiljana, Knežević Martina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019. str. 73-73 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1262675 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga nesvjesne emocije u procesu tugovanja i
traume: pristup kognitivne neuroznanosti
(The role of unconscious emotion in the grief and
trauma process: a cognitive neuroscience approach)
Autori
Haramina, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ Pačić-Turk Ljiljana, Knežević Martina - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019, 73-73
ISBN
978-953-8014-36-9
Skup
2. Međunarodno znanstveno-stručni skupu Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nesvjesna emocija, top-down potiskivanje, selektivni svjesni pristup, bottom-up neuspjesi prepoznavanja percepcije emocije, razine emocionalne svjesnosti
(unconscious emotion, top-down suppression, selective conscious access, bottom-up failures to recognize the perception of emotion, levels of emotional awareness)
Sažetak
Prema kognitivnoj neuroznanosti, četiri osnovna procesa određuju hoće li različiti aspekti emocionalne reakcije postati svjesni ili ne u određenoj situaciji. To su: konstruiranje/održavanje probabilističkog, nesvjesnog „unutarnjeg modela“ (koji pohranjuje/ predočuje stečeno znanje o sebi, svijetu i njihovim interakcijama), automatska procjena trenutne situacije kako je predočena u tom nesvjesnom unutarnjem modelu, selektivni svjesni pristup ovom (inače nesvjesnom) modelu te procesi kognitivne kontrole (povezani sa automatskim i k cilju usmjerenom amplifikacijom/supresijom („dinamičkom filtriranju“)) svjesnog pristupa predodžbama u ovom unutarnjem modelu. Recentni modeli svjesnosti (koji uključuju postojanje mnogih istovremenih nesvjesnih predodžbi koje se „natječu“ da uđu u svjesnu obradu) mogu se kombinirati sa spoznajama o top- down potiskivanju sjećanja te spoznajama o mehanizmima dinamičkog filtriranja u predfrontalnom korteksu kako bi se objasnili motivacijski faktori koji mogu spriječiti da specifični aspekti emocionalne reakcije budu odabrani za svjesni pristup nakon što su nesvjesno percipirani/prepoznati. Za razliku od top-down mehanizama (povezanih sa potiskivanjem), bottom-up neuspjesi prepoznavanja osjećaja (povezani s disocijacijom), mogu se dogoditi pojedincu, bilo kao posljedica oštećenja mozga ili nezdravih razvojnih procesa/procesa učenja u djetinjstvu, te se očitovati kao nepovezivanje različitih aspekata emocionalnog doživljaja u koncept emocije ili ako, unatoč posjedovanju takvih koncepata, ti prikazi nisu aktivirani na odgovarajući način kao odgovor na opažanje kognitivne/tjelesne reakcije potaknute mehanizmima automatske procjene. Ova druga varijanta mogla bi biti i posljedica vrlo velikog uzbuđenja koje inhibira aktivnosti unutar regija mozga, uključenih u predočavanje koncepta emocije. S obzirom na opisane mehanizme te cilj terapijskog procesa koji se sastoji u podršci klijentu/pacijentu u prelasku s implicitnih (nesvjesnih), na eksplicitne (svjesne) aspekte emocija, pogotovo s obzirom na modulatorni učinak eksplicitnih na implicitne procese, dat ćemo i smjernice za rad terapeuta.
Izvorni jezik
Hrvatski