Pregled bibliografske jedinice broj: 1262102
Analiza govorne fluentnosti hrvatskih predsjedničkih kandidata na izborima 2020. godine
Analiza govorne fluentnosti hrvatskih predsjedničkih kandidata na izborima 2020. godine, 2023., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1262102 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza govorne fluentnosti hrvatskih predsjedničkih
kandidata na izborima 2020. godine
(Speech fluency analysis of Croatian presidential
candidates in the 2022 elections)
Autori
Košković, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
31.01
Godina
2023
Stranica
106
Mentor
Vlašić Duić, Jelena
Ključne riječi
govorna fluentnost, govorna disfluentnost, tempo govora, govorne pogreške, politički govor
(speech fluency, speech disfluency, speech rate, speech errors, political speech)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati govornu fluentnost predsjedničkih kandidata Nedjeljka Babića, Ante Đapića, Kolinde Grabar-Kitarović, Dejana Kovača i Zorana Milanovića na izborima 2020. godine. Uz deskriptivnu analizu autorice, provedeno je istraživanje percepcije govorne fluentnosti govornika. Svoje je procjene dalo 94 ispitanica i 11 ispitanika studija fonetike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dobnog raspona od 18 do 29 godina. U istraživanju je korišten Upitnik percepcije govorne fluentnosti, a analizirani su govori iz sučeljavanja emitiranog na HRT-u uoči izbora. Sve su analize provedene na 2 snimke po govorniku, trajanja ukupno 2 minute. Analizom je utvrđen umjeren tempo govora za sve govornike, osim brzog tempa jednog Kovačevog govora. Govorna je glatkoća u svim govorima ocijenjena kao loša, osim govora Milanovića čija je fluentnost izvrsna. Kandidati su koristili sve analizirane pogreške u govoru, a najčešće su to bile poštapalice dakle, znači, jednostavno, (pa) gledajte, (ono) što je najvažnije, ajmo reći i upravo. Neutralni je samoglasnik [ə] najčešće koristio Đapić, dok su se Babić i Kovač najčešće samoispravljali. Stanke prekida govora uočene su jedino u Kovačevom govoru. Ispitanici su govor Milanovića percipirali kao najviše fluentnim, a kriterij za ostale govornike bio je blaži nego autoričin. Dobivena je statistički značajna povezanost između percipirane fluentnosti i percipirane brzine u govoru Grabar- Kitarović, dok za ostale govore nije dobivena statistički značajna povezanost. Govorna je fluentnost bitna je u svim govornim situacijama, a posebice u javnome govoru. Upravo bi zato temu govorne fluentnosti bilo poželjno uvrstiti i u osnovnoškolske i u srednjoškolske obrazovne programe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija