Naslov
Analiza osjetljivosti isplatljivosti industrijskih kogeneracija na tarifni režim
(Sensibility analisys of industrial cogeneration viability to the tariff system)

Autori
Žilić, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Mjesto
Zagreb

Datum
04.07

Godina
2003

Stranica
71

Mentor
Duić, Neven

Ključne riječi
Kogeneracija; tarifni režim; isplatljivost
(cogeneration; tariff system; viability)

Sažetak
Svrha ovog diplomskog rada jest određivanje otkupne cijene električne energije iz industrijskih kogeneracijskih postrojenja. Baza za njegovu izradu su stvarni podaci proizvodnje električne i toplinske energije iz industrijskog kogeneracijskog postrojenja. Otkupna cijena mora biti definirana tako da potiče proizvodnju električne energije, a da pritom osigurava poštivanje uvjeta povećane efikasnosti kombinirane proizvodnje toplinske i električne energije. Za to se djelomično pobrinula Europska CHP Direktiva, koja je definirala nivo od 50 MWe kao gornju granicu za poticanje proizvodnje električne energije. To znači da će se iz postrojenja kojima je instalirana snaga ispod tog nivoa, poticati sva električna energija predana u mrežu, a za postrojenja iznad poticati sva električna energija predana u mrežu do tog nivoa, dok se ostatak neće. Drugi uvjet koji je zahtijevan po istoj Direktivi jest da kogeneracijsko postrojenje mora biti projektirano da zadovolji toplinsko opterećenje, a da višak proizvedene električne energije koji se predaje u mrežu nastaje ustvari kao nusprodukt proizvodnje toplinske energije. Treći uvjet se odnosi na minimalnu efikasnost koja je prikazana u Komentarima na CHP Direktivu i kojom se određuje nivo minimalne ekvivalentne električne efikasnosti, a njenim se postizanjem zadovoljavaju uvjeti za primjenu odredbi zakona o poticanju proizvodnje električne energije. Najprije se trebaju odrediti satne krivulje proizvodnje i potrošnje toplinske i električne energije tijekom cijele godine, što je napravljeno iz dostupnih pogonskih podataka. One tvore bazu za izradu tarifnog sustava. Tada se s prosječnim mjesečnim iznosima izračuna ekvivalentna električna efikasnost koja se uspoređuje s njenim minimalnim uvjetom. Budući da realna industrijska kogeneracija ne zadovoljava te uvjete, onda se u svrhu povećanja efikasnosti pretpostavlja ugradnja novog sustava u postojeći. Novi sustav sadrži plinsku turbinu i kotao na otpadnu toplinu te sa postojećim (parna turbina i kotlovi) tvori kombi kogeneracijsko postrojenje. Simulacijom i optimizacijom rada novog sustava dobiven je višak proizvedene električne energije koji se koristi za određivanje njene otkupne cijene. Pod viškom se podrazumijeva ona električna energija koja ostane nakon što se podmiri električno opterećenje. Za određivanje otkupne cijene električne energije iz kogeneracijskih postrojenja primjenjuje se mehanizam iz Portugalske legislative za kogeneracijska postrojenja, zbog svoje primjerenosti hrvatskom tržištu. Osim kombi kogeneracijskog simulirano je i postojeće postrojenje s maksimalnom proizvodnjom električne energije u svrhu da se vidi njena isplatljivost, iako ono ne zadovoljava uvjete minimalne ekvivalentne električne efikasnosti. Izrađena je i analiza isplatljivosti kombi kogeneracijskog postrojenja s namjerom određivanja iznosa otkupne cijene električne energije, pri kojoj će se isplatiti investirati u njega. Analizom osjetljivosti također se dobivaju otkupne cijene električne energije za različite cijene plina, a da pritom investiranje u takvo postrojenje i dalje bude isplatljivo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Strojarstvo

POVEZANOST RADA