Naslov
Unaprjeđenje izvaninstitucionalne skrbi i liječenje osoba oboljelih od poslijeporođajne depresije
(Improvement of non-institutional treatment and care for women with postpartum depression)

Autori
Radonić, Elizabeta ; Hanževački, Miroslav ; Jelavić, Silvana ; Jurković, Irineja ; Maleković, Hrvoje ; Novy Radonić, Eli

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 72 (2018); 241-246

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
poslijeporođajna depresija ; mentalno zdravlje u zajednici
(postpartan depresion ; mental health in community)

Sažetak
Cilj: Prikazati tijek i rezultate projekta unaprjeđenja kompetencija, vezano uz duševno zdravlje, zdravstvenih djelatnika - primarno patronažnih sestara i liječnika obiteljske medicine. Očekivani doprinos unaprijeđenih kompetencija bio bi povećani broj rodilja s poslijeporođajnom depresijom koje traže liječničku pomoć te unaprijeđena dostupnost intenzivnog ambulantnog tretmana (poslijeporođajne depresije) na razini primarne zdravstvene zaštite. Metode: Patronažne medicinske sestre u sklopu usluga obveznog zdravstvenog osiguranja posjećuju sve rodilje u prvom mjesecu poslije poroda pa ovaj oblik pristupa korisnicama koje možda imaju smetnje duševnog zdravlja ima minimalne troškove i lako je održiv. U sklopu projekta provedena je dodatna edukacija i supervizija patronažnih sestara. Praćen je broj pacijentica, specifi čnost odabrane metode povećanja upućivanja, te ishod liječenja (CGI-I) i zadovoljstvo korisnica koje su se na pregled javile po preporuci patronažnih sestara. Statistička značajnost određivana je primjenom r 2 -testa. Rezultati: Posjećeno je 2.500 rodilja godišnje i u toj populaciji očekivano je 250 pacijentica. Prije intervencije upućeno je 8, a poslije intervencije 52 pacijentice. Broj pacijentica prepoznatih nakon intervencije statistički je značajno veći (p<0, 0001). Malen je udio lažno pozitivnih korisnica (7, 69 %), što pokazuje visoku specifi čnost postupka. U tretmanu su primjenjivani farmakoterapijski i psihoterapijski postupci prema pravilima struke, psihološko savjetovanje, te savjetovanje vezano uz ranu interakciju roditelja i djeteta. U Centar su rodilje prigodom svakog posjeta mogle doći u pratnji novorođenog djeteta. Evaluacija tretmana pokazala je poboljšanje ili veliko poboljšanje kod 79, 16 % pacijentica. Prosječna ocjena zadovoljstva korisnika na četverostupanjskoj ljestvici je 3, 54. Rasprava: U članku je raspravljeno povećanje broja pacijentica koje je na liječenje uputila patronažna služba i visoka specifi čnost procjene. Visok je i postotak neupućenih pacijentica što dijelom može biti uzrokovano različitim razdobljem posjete rodilji u odnosu na razdoblje pojavljivanja simptoma. Također, u ovom projektu nije praćen broj pacijentica koje su liječniku upućene iz drugih izvora. Udio pacijentica koje su postigle punu remisiju u okvirima je očekivanog za tretmane u kojima se primjenjuje više oblika liječenja što obično uključuje i sekundarnu razinu zdravstvene zaštite. U slučaju našeg Centra intenzivni tretman provođen je ambulantno, u zajednici. Raspravljena je i etička komponenta ovakve intervencije koja nužno zahtijeva dostupnost terapijske intervencije. Rad namjeravamo nastaviti uz bitno poboljšanu informatičku podršku. Zaključci: Broj pacijentica koje je liječniku uputila patronažna služba statistički je značajno povećan nakon provedene edukacije i supervizije sestara. Broj lažno pozitivnih slučajeva nije značajno povećan i manji je od 10 %. Ujedinjenom primjenom višestrukih metoda liječenja na jednom mjestu, ambulantno, i dostupnošću u zajednici postiže se visoki stupanj poboljšanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA