Pregled bibliografske jedinice broj: 1261216
Od mitske do poželjne baštine. Slučaj brda Vrčevo
Od mitske do poželjne baštine. Slučaj brda Vrčevo // Međunarodni znanstveni skup Baština i razvoj - socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti.
Split, Hrvatska, 2013. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1261216 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od mitske do poželjne baštine. Slučaj brda Vrčevo
(From Mythical to desirable heritage. Case study of Hill Vrčevo.)
Autori
Šešo, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Međunarodni znanstveni skup Baština i razvoj - socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti.
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.09.2013. - 28.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Brdo Vrčevo, vještice, tradicijska vjerovanja, identitet
(Hill Vrčevo, witches, traditional beliefs, identity)
Sažetak
U ovom izlaganju želja mi je ukazati na određene mehanizme pri izgradnji identiteta koji se primarno temelje na implementaciji nacionalnih, domoljubnih i vjerskih vrijednosti dok s druge strane dezintegriraju danas nepoželjne identitetske poveznice s “poganskim” vjerovanjima u vještice. Kao primjer navodim ravnokotarsko brdo Vrčevo na kojem su mještani Donjih Raštana 2008. godine izgradili kapelicu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Tom prigodom lokalni su muškarci iz Međugorja pješke donijeli kip Blažene Djevice Marije kojoj se u čast svake godine 7. listopada organiziraju procesije mnogobrojnih vjernika. Cijela akcija formiranja novog svetišta ne treba čuditi znamo li da je Vrčevo tijekom Domovinskog rata predstavljalo snažno strateško uporište Hrvatske vojske, te se u relativno niskim Ravnim kotarima izdizalo kao simbol otpora i hrvatstva. Upravo stoga mještani su podigli svetište kao simbol zahvalnosti Majci Božjoj i hrvatskim braniteljima koji su očuvali hrvatski i katolički integritet i identitet. No, prema izjavama nekih sugovornika, podizanje svetišta imalo je još jednu svrhu. Od 16. stoljeća ruševine navrh Vrčeva predstavljale su mitski prostor i okupljalište vještica. Nezadovoljni takvom “poganskom” tradicijom (zbog koje je “Vještičje brdo Vrčevo” više puta bilo prikazano na nacionalnoj televiziji) lokalni stanovnici odlučili su podići kapelicu i posvetiti je Blaženoj Djevici Mariji. Na taj način željeli su pokazati javnosti da njihov identitet ne čine “poganska praznovjerja” i vještice, već katoličanstvo i Blažena Djevica Marija koja je pomogla braniteljima u očuvanju hrvatstva na, danas već preimenovanom, Marijinom brdu Vrčevu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
