Naslov
Označavanje vremena u dječjim narativima: analiza glagolskog vremena i vida, priložnih oznaka vremena i vremenskih konektora
(Time referencing in children’s narratives: Analysis of tense-aspect devices, temporal adverbs and connectives)

Autori
Runje, Nikolina ; Danjek, Paola ; Hržica, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka - 6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem “Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice” / Pavičić Dokoza, Katarina - Zagreb : Hrvatsko logopedsko društvo, 2022, 60-61

ISBN
978-953-55555-3-7

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem “Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
značavanje vremena, narativi, glagoli, djeca, Hrvatski pripovjedni korpus
(time referencing, narratives, verbs, children, Croatian narrative corpus)

Sažetak
Označavanje vremena u narativima jedna je od sposobnosti koja se razvija kroz djetinjstvo (Silva, 1991), a jezični sustavi označavanja vremena i vida doprinose učvršćivanju i organizaciji informacija u diskursu. Vremenski odnosi između situacija i događaja u diskursu uspostavljaju se glagolskom morfologijom, priložnim oznakama vremena i vremenskim konektorima. Osim uspostavljanja vremenskih odnosa, kategorija vida se povezuje i s dovođenjem informacija u prednji plan. Glagoli perfekivnog vida povezuju se s informacijama u diskursu koje su u prednjem planu. Priložne oznake vremena i vremenski konektori služe integraciji informacija u narativni kontekst (Gernsbacher, 1996), a kao kohezivna sredstva mogu izražavati vremenski odnos uzastopnosti ili istovremenosti (djelomične ili potpune). Osim toga za nastavljanje radnje mogu koristiti svenamjenske koordinacijske veze poput veznika ‘’i’’. Prema Hickmann (2003) djeca imaju problema s linearnom organizacijom prostorno- vremenskih informacija i tipološke karakteristike jezika utječu na njihovu organizaciju diskursa. Cilj ovog rada bio je opisati označavanje vremena na Hrvatskom pripovjednom korpusu (Hržica i Roch, 2020) kroz analizu upotrebe glagolskog vremena i vida te priložnih oznaka vremena i vremenskih konektora. Prema podacima iz dosadašnjih istraživanja postavljene su tri hipoteze: H1) u narativima šestogodišnjaka prevladava sadašnje glagolsko vrijeme, H2) šestogodišnjaci upotrebljavaju više glagola perfektivnog vida i H3) češće izražavaju odnos uzastopnosti a najčešće koriste veznike koji nastavljaju radnju bez izražavanja vremenskog odnosa. U istraživanju je analizirano 40 transkripata narativa šestogodišnjaka. Podaci u korpusu prikupljeni su hrvatskom inačicom Višejezičnog instrumenta za ispitivanje pripovijedanja (MAIN ; Hržica i Kuvač Kraljević, 2012). Transkriptima se pristupalo online putem baze CHILDES u sustavu TalkBank. Iz transkripata izdvojeni su svi pojedinačni glagoli, vremenski veznici, vremenski veznički izrazi i vremenski prilozi. Glagoli su analizirani prema glagolskom vremenu i vidu, a priložne oznake vremena i vremenski konektori prema vrsti vremenskog odnosa. Glagoli su razvrstani prema kategoriji glagolskog vremena (Barić i sur., 2003) na: sadašnje (prezent), prošlo (perfekt, imperfekt, aorist i pluskvamperfekt) i buduće (futur prvi i drugi). Glagoli prema vidu dijele se na svršene i nesvršene te je ta raspodjela učinjena za sve glagole u prošlom vremenu. Priložne oznake vremena i vremenski konektori podijeljeni su u tri kategorije: sekvencijalna, regionalna i svenamjenska sredstva prema Hickmann (2003). Navedene kategorije potom su analizirane s obzirom na pojavnost unutar dječjih narativa. Preliminarni rezultati istraživanja potvrđuju H2 i djelomično H3. Rezultati ovog istraživanja djelomično potvrđuju dosadašnja istraživanja, a uočene razlike mogle bi biti posljedica tipoloških karakteristika hrvatskog jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA