Pregled bibliografske jedinice broj: 126052
Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru
Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru // Hrvatska u doba kneza Branimira / Batović, Šime ; Valentić, Mirko ; Marić, Mile (ur.).
Zadar: Hrvatski institut za povijest/Zagreb – Matica hrvatska/Zadar – Podogranak Matice hrvatske Benkovac, 2002. str. 23-41 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 126052 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru
(Written historical sources on duke Branimir)
Autori
Matijević Sokol, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska u doba kneza Branimira
/ Batović, Šime ; Valentić, Mirko ; Marić, Mile - Zadar : Hrvatski institut za povijest/Zagreb – Matica hrvatska/Zadar – Podogranak Matice hrvatske Benkovac, 2002, 23-41
ISBN
953-6419-70-X
Skup
Znanstveni skup Hrvatska u doba kneza Branimira, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu i Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Benkovac, 12. lipnja 1998.
Mjesto i datum
Benkovac, Hrvatska, 12.06.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatska; knez Branimir; srednji vijek; epigrafija; arheologija; povijesni izvori
(Croatia; duke Branimir; Middle Ages; epigraphy; archeology; historical sources)
Sažetak
Nakon dva tamna stoljeća hrvatske povijesti o kojima zapisi šute, o IX. st. svjedoče stranci - sjetimo se Gottschalka -, ali su također i Hrvati u kamenu zabilježili prve vladare Višeslava i Trpimira. U kasnijim prijepisima, pak, sačuvana su i prva diplomatička vrela - isprave kneza Trpimira i Muncimira - proizašla iz vladarskih kancelarija, dok je rimska kurija također ostavila trajno svjedočanstvo o crkvenim - pa i političkim - prilikama na istočnoj obali Jadrana. Upravo razdoblje kneza Branimira može se rasvijetliti zaista vrlo velikim brojem vjerodostojnih i vrela prvoga reda, osobito s obzirom na doba ranog srednjovjekovlja. Uz diplomatička vrela, pisma pape Ivana VIII. (872.-882.), koja su sačuvana u prijepisu XI. st., te pisma pape Stjepana VI. (885.-891.), poznata iz prijepisa XII. st., arheološka istraživanja iznijela su na svjetlo dana jedinstvene spomenike. To su dijelovi crkvenoga namještaja s uklesanim zapisima na latinskom jeziku, koji čak pet puta navode ime kneza Branimira. Na jednom od njih se, uz Branimirovo ime, prvi put javlja ime Hrvata, a na drugom je zabilježeno prvo datiranje po kršćanskoj eri. Većinu tih epigrafa resi lijep srednjovjekovni latinski jezik s obilježjima koja mu daje karolinška renesansa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA