Naslov
Biološki aktivne komponente pšenične trave (Triticum aestivum L.) uzgajane u promjenjivim ekološkim uvjetima
(Bioactive compounds in wheat grass (Triticum aestivum L.) grown in variable environmental conditions)

Autori
Kristić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
19.12

Godina
2022

Stranica
185

Mentor
Lisjak, Miroslav ; Rebekić, Andrijana

Ključne riječi
pšenična trava ; antioksidativna aktivnost ; fenoli ; stres
(wheatgrass ; antioxidant activity ; phenols ; stress)

Sažetak
Ciljevi istraživanja jesu bili ispitati genotipsku specifičnost 100 sorti i 5 divljih srodnika pšenične trave s obzirom na sadržaj biološki aktivnih komponenti, ispitati utjecaj biofortifikacije sjemena sa Zn i Se na bioaktivne komponente u soku, ispitati utjecaj različitih okolišnih uvjeta na bioaktivne komponente kod pšenične trave uzgojene iz biofortificiranog zrna te usporediti rezultate antioksidativne aktivnosti utvrđene različitim laboratorijskim metodama. Prvo je uzgojeno 100 sorti i 5 divljih srodnika pšenične trave. Određeni su kloroplastni pigmenti, fenoli, flavonoidi i antioksidativna aktivnost DPPH metodom. U poljskom pokusu, je posijano 9 sorti pšenice te je provedena biofortifikacija Se i Zn, u fazi cvatnje sa 1, 5 kg Zn ha-1 i 10 g Se ha-1 i u drugom tretmanu u fazi cvatnje i mliječne zriobe s jednakom količinom Se i Zn. Iz dobivenog zrna je uzgajana pšenična trava u kontroliranim uvjetima te su otkosi pšenične trave odrađeni na 6., 8. i 10. dan od dana sjetve. Za ovaj pokus, uz prethodno nabrojane analize utvrđena je antioksidativna aktivnost FRAP metodom i sadržaj vitamina C. U četvrtom pokusu, kada je pšenična trava uzgajana u kontroliranim uvjetima, koristilo se biofortificirano i nebiofortificirano sjeme. U soku su, uz sve analize odrađene u trećem pokusu, odrađene slijedeće metode: ORAC metoda, određivanje kapaciteta kelatiranja Fe iona, određivanje MDA, prolina, fenolnih kiselina, flavanola. Kroz sve pokuse sorta pšenične trave s najnižom antioksidativnom aktivnošću je bila Antonius, a s najvišim vrijednostima antioksidativne aktivnosti isticale su se sorte Ilirija, Soissons i Srpanjka. 6. dan otkosa se pokazao najoptimalnijim s obzirom na sadržaj bioaktivnih komponenti u soku. Sok pšenične trave uzgajane pri nižim temperaturama i pri zalijevanju svakih 48 sati, sadržavao je više fenolnih spojeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA