Naslov
Epidemiologija i prevencija ugriza morskih životinja
(Marine animals bites and stings: epidemiology and prevention)

Autori
Horvat, Karlo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.07

Godina
2020

Stranica
30

Mentor
Pjevač, Neda

Ključne riječi
morske životinje ; ugrizi ; ubodi ; prevencija
(marine animals ; bites ; stings ; prevention)

Sažetak
Ugrizi morskih životinja događaju se širom svijeta. Procjena broja ugriza temeljena je na pretpostavkama jer je točan broj nemoguće utvrditi. Kada se govori o morskim životinjama i ugrizima, zbog specifične morfologije vrsta neizostavan dio su i ubodi. Jadransko more obiluje životom, a otrovnima se smatra oko 20 vrsta riba iz različitih obitelji. Važno je napomenuti da je većina napada morskih životinja nastala kao rezultat samoobrane. Murine i morski psi ubrajaju se u životinje koje imaju snažan ugriz i oštre zube. Incidencija ugriza jeguljki nije poznata. U proteklih 120 godina, na hrvatskom dijelu Jadrana, zabilježen je 21 napad morskog psa na čovjeka, a 14 ih je rezultiralo smrću. Ozljede koje nastaju prilikom ugriza ovise o mjestu i veličini ugriza te se sukladno tome i liječe. U Jadranskom moru postoji i nekoliko vrsta životinja otrovnica. Zajednička karakteristika im je da proizvode termolabilan otrov koji se na visokim temperaturama učinkovito inaktivira te ne ostavlja teže posljedice. Profilaktička primjena antibiotika je opravdana u cilju sprječavanja sekundarnih infekcija rane. Od posljedica njihova uboda najčešće stradavaju neoprezni kupači i ribari. Meduze i vlasulje spadaju u red žarnjaka koji štetu nanose svojim lovkama. Najteža komplikacija njihova uboda, na sreću vrlo rijetka, je nastanak anafilaktičkog šoka. Za smanjenje broja uboda i ugriza morskih životinja ključna je prevencija koja se postiže edukacijom stanovništva, ali i medicinsih djelatnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA