Pregled bibliografske jedinice broj: 1260019
Načini izražavanja uzročnosti izvornih govornika hrvatskoga jezika
Načini izražavanja uzročnosti izvornih govornika hrvatskoga jezika // Dani hrvatskoga jezika
Ljubljana, Slovenija, 2023. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1260019 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Načini izražavanja uzročnosti izvornih govornika
hrvatskoga jezika
(Ways of expressing causality in Croatian as a mother
tongue)
Autori
Cvikić, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Dani hrvatskoga jezika
Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 09.03.2023
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
uzročni vezna sredstva, korpus, pisani diskurs
(causative connectives, corpus, written language)
Sažetak
Kategorija uzročnosti u hrvatskome je jeziku semantička kategorija koja se izražava različitim morfološkim i sintaktičkim sredstvima. Može se iskazati implicitno, kao u (1) ili eksplicitno unutar jedne rečenice (2) te u okviru više rečenica (3). (1) Ivan nije došao na posao. Jutros se osjećao bolesno. (2) Ivan nije došao na posao jer je bolestan. (3) Ivan je bolestan. Stoga nije došao na posao. Riječ je o značenjskome odnosu u kojemu se razlikuje uzrok (Ivan je bolestan.) i posljedica (Nije došao na posao.), a unutar rečenice moguće ga je iskazati kao tzv. unaprijednu uzročnost u kojoj je uzrok iskazan prije posljedice, kao u (4) ili tzv. unatražnu uzročnost, gdje je posljedica iskazana prije uzorka (5) (Cvikić i Trtanj 2022). O redoslijedu iskazivanja uzroka i posljedice ovisit će i ograničenja uporabe vezničkih sredstava, usp. (6) i (7). (4) Budući da pada kiša, ne idem van. (5) Ne idem van jer pada kiša. (6) Ne idem van budući da pada kiša. (7) *Jer pada kiša, ne idem van. Premda je riječ o složenoj jezičnoj pojavi, suvremene gramatike hrvatskoga jezika (Barić i sur. 1997, Silić i Pranjković 2005, Težak i Babić 2000) posvećuju joj nedovoljnu pozornost. U njima se uglavnom opisuje eksplicitna uzročnost iskazana zavisnosloženim uzročnim (i posljedičnim) rečenicama te se navode veznici tih rečenica i konektori (Silić i Pranjković 2005) kojima se izražava uzročnost. No, iscrpnijih opisa razlika u značenju tih vezničkih sredstava ili ograničenjima njihove uporabe u gramatikama nema. S obzirom na sve navedeno, može se pretpostaviti da će ovladavanje načinima iskazivanja uzročnosti biti posebno izazovno učenicima hrvatskoga kao inoga jezika. Stoga je u njihovu poučavanju potrebno posebnu pozornost posvetiti kvaliteti jezičnoga unosa koji će omogućiti ovladavanje ovom kategorijom. Cilj je ovoga izlaganja neizvornim govornicima pružiti stvarne modele uporabe hrvatskoga jezika kod izvornih govornika čime bi se omogućilo lakše ovladavanje kategorijom uzročnosti u hrvatskome. Na temelju rezultata provedenih istraživanja na korpusu novinskih tekstova hrvatskoga jezika (Cvikić i Cvitanušić 2022) te pisanih tekstova izvornih govornika hrvatskoga jezika (Cvikić i Trtanj 2022) u ovome će se izlaganju pokazati način na koji izvorni govornici hrvatskoga jezika izravno izražavaju uzročnost. Također će se pokazati način na koje uporaba paralelnih korpusa dvaju jezika (hrvatskoga i slovenskoga) može poslužiti u učenju i poučavanju hrvatskoga jezika, posebno u onim dijelovima u kojima jezični opis još uvijek nije dovoljno detaljan.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija