Naslov
Psihološki aspekti obitelji i dobrobit djece
(Psychological aspects of the family and children's well-being)

Autori
Brajša-Žganec, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
I. KOKOSS KONFERENCIJA Interdisciplinarnost kao resurs - sinergija i suradnja stručnjaka za otpornije i održivo društvo ZBORNIK SAŽETAKA / Alimović, S. i sur. - Zagreb : Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora psihoterapeuta, Hrvatska komora socijalnih pedagoga, Hrvatska komora socijalnih radnika, 2023, 12-12

Skup
I. KOKOSS KONFERENCIJA Interdisciplinarnost kao resurs - sinergija i suradnja stručnjaka za otpornije i održivo društvo

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 23.02.2023. - 25.02.2023

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
obitelj, djeca, roditelji, dobrobit, otpornost
(family, children, parents, well-being, resilience)

Sažetak
Stabilnost obitelji i njezina otpornost u svijetlu brzih promjena u društvo zahtjeva interdisciplinarni pristup obitelji ali i znanstveni pristup istraživanju psiholoških aspekata obitelji i dobrobiti njihove djece. Jačanje pojedinca, obitelji i zajednice u tom kontekstu danas je jedna od zadaća cijelog društva. Stoga je razumijevanje dobrobiti obitelji i djece od presudne važnosti kao i moguća objašnjenja kako znanstvene spoznaje iz područja istraživanja obitelji i djece mogu doprinijeti jačanju kapaciteta djeteta, roditelja, obitelji pa i cijele zajednice. Pri tome je jedna od zadaća doprinijeti interdisciplinarnoj suradnji stručnjaka u radu s obiteljima. U izlaganju će se govoriti o povezanosti obiteljske dobrobiti sa dječjom dobrobiti. Prezentirat će se model teorije promijene koji se temelji na teoriji ekoloških sustava a objašnjava mehanizam utjecaja obiteljskih karakteristika na dobrobit djece. Model je usmjeren na tri glavne komponente, obiteljsku dobrobit, razvojno roditeljstvo i dobrobit djeteta. Obiteljska dobrobit obuhvaća različite karakteristike roditelja i obitelji kao što su obiteljska otpornost, fizičko i psihičko zdravlje, subjektivna dobrobit roditelja, socioekonomski status obitelji, zaposlenost, obrazovanje roditelja. Obiteljska otpornost važna je karakteristika obitelji, odnosno neposrednog konteksta u kojem se odvija dječji razvoj. Obiteljska otpornost odnosi se na sposobnost obitelji da ojača obiteljske veze i omogući osobni rast svojim članovima u konfliktnim i stresnim situacijama. Različite karakteristike obitelji čine obiteljsku otpornost. Obitelji s visokim raznima otpornosti karakterizira jasna i efikasna komunikacija među članovima obitelji, pozitivan stav, sposobnost pronalaženja smisla u nedaćama, duhovnost te korištenje socijalnih i ekonomskih resursa. U izlaganju će se prikazati dio do sada analiziranih rezultata istraživanja prikupljenih u sklopu projekta „Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji“ CHILD-WELL kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost a provode istraživači sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koji se odnose na mjere obiteljske dobrobiti, razvojnog roditeljstva i dječje dobrobiti kod obitelji s djecom na prelazu iz djetinjstva u adolescenciju. Prikazat će se rezultati istraživanja povezanosti obiteljske dobrobiti i dječje dobrobiti te roditeljskih odgojnih postupaka. Na kraju će se objediniti primjena dobivenih nalaza u istraživanjima s različitim praksama podrške obiteljima na razini djeteta, roditelja i/ ili cijele obitelji. Prikazat će se pristup koji promiče snage kada je fokus podrške obitelj kao cjelina. Naglasak je na odgovornoj podršci obitelji koja se temelji na potrebama umjesto samo na edukaciji ili praćenju roditeljstva, nastojeći osnažiti roditelje dok ispunjavaju ili izvršavaju svoju roditeljsku odgovornost. Pružanje usluga trebalo bi omogućiti obiteljima da se oslone na podršku kada im je potrebna, koristeći vlastite vještine kako bi si međusobno pomagali. Ova perspektiva osnaživanja zahtijeva programe usmjerene na obitelj, važno je ojačati kapacitete roditelja, uključiti ih u zajedničko donošenje odluka i prepoznati njihovu stručnost kao aktivnih sudionika u zadovoljavanju potreba svoje djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA