Pregled bibliografske jedinice broj: 1259514
Kako je pandemija utjecala na prevalenciju i težinu kliničke slike poremećaja u jedenju u dječjoj i adolescentnoj dobi?
Kako je pandemija utjecala na prevalenciju i težinu kliničke slike poremećaja u jedenju u dječjoj i adolescentnoj dobi? // Quo vadis hrvatska pedijatrija. Biblioteka Priručnici trajnog medicinskog usavršavanja. Ukupno 58 str. / Bralić, Irena (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2023. str. 22-22 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1259514 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako je pandemija utjecala na prevalenciju i
težinu kliničke slike poremećaja u
jedenju u dječjoj i adolescentnoj dobi?
(How did the pandemic affect the prevalence and
severity of the clinical picture of disorders in
eating in childhood and adolescence?)
Autori
Crnković Ćuk, Matea ; Žaja, Orjena ; Perše, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Quo vadis hrvatska pedijatrija. Biblioteka Priručnici trajnog medicinskog usavršavanja. Ukupno 58 str.
/ Bralić, Irena - Zagreb : Medicinska naklada, 2023, 22-22
ISBN
978-953-368-086-6
Skup
9. Poslijediplomski tečaj 1. kategorije s međunarodnim sudjelovanjem u organizaciji Hrvatskog pedijatrijskog društva HLZ-a: ‘Novi izazovi u pedijatriji- Dijete i sport’.
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 03.03.2023. - 05.03.2023
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija, COVID-19, anoreksija nervoza, djeca
(pandemic, COVID_19, anorexia nervosa, children)
Sažetak
Globalna pandemija bolesti uzrokovane novim koronavirusom 2019 (COVID-19) je proglašena od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 11.03.2020. i rezultirala je brojnim mjerama protiv širenja zaraze. Nedavna istraživanja pokazala su kako je izolacija tijekom pandemije usko povezana s pogoršanjem poremećaja u jedenju. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti broj pacijenata s poremećajem u jedenju praćenih putem Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice te njihove karakteristike Proveli smo retrospektivnu analizu 180 pacijenata s poremećajem u jedenju u periodu od 24 mjeseca prije (od siječnja 2018. do prosinca 2019.g.) pandemije kao i 24 mjeseca tijekom pandemije (od studenog 2020. do listopada 2022.g.). Detaljni podaci o pacijentima i njihovim karakteristikama prikazani su u Tablici 1. Tablica 1. Obilježja pacijenata u trenutku postavljanja dijagnoze Siječanj 2018.-Prosinac 2019. Studeni 2020.-Listopad 2022. Broj pacijenata hospitalizirani 66 72 Dnevna bolnica 17 26 ukupno 82 98 Stupanj pothranjenosti Teška(ITM z-score<-2) 37, 80% 43, 99% umjerena(ITM-1>z-score>-2) 28, 05% 27, 55% Spol ženski 70 93 muški 12 5 Dob (godine) 14, 86±2, 05 14, 92±1, 88 Trajanje simptoma (mjeseci) 10, 04±9, 07 (medijan 8) 9, 89±7, 07 (medijan 8) Indeks tjelesne mase (medijan z-score) -1, 68 -1, 995 Restriktivni tip anoreksije nervoze (%) 40, 96% 52, 04% Drugi specificirani poremećaji u jedenju(%) 31, 32% 23, 47% Atipična anoreksija nervoza(%) 7, 22% 14, 28% Nije utvrđena statistički značajna razlika u dobi, trajanju simptoma, postotku hospitaliziranih pacijenata, trajanju hospitalizacije ili prosječnom indeksu tjelesne mase. Ipak primjetili smo značajan porast od 19, 5% novodijagnosticiranih pacijenata tijekom pandemije kao i porast broja pacijenata s atipičnom anoreksijom nervozom (AAN). Nadalje, tijekom pandemije veći je postotak pacijenata bio teško pothranjen u usporedbi s razdobljem prije pandemije (43, 99% VS. 37, 8%) Naši rezultati su u skladu s prethodnim studijama o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje. Nadalje, porast broja pacijenata s AAN naglašava važnost njena prepoznavanja prije nego što nastupi značajna pothranjenost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Split
Profili:
Orjena Žaja
(autor)