Naslov
Perspektive turizma na temu vila i vještica na području Poljica kod Omiša
(Perspectives of tourism on the topic of fairies and witches in the area of Poljica at Omiš)

Autori
Đugum, Vedrana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
24.10

Godina
2019

Stranica
63

Mentor
Kulenović, Igor

Ključne riječi
turizam ; Poljica ; vile ; vještice
(tourism ; Poljica ; fairies ; witches)

Sažetak
Ovaj rad bavi se perspektivama turizma na temu vila i vještica na području Poljica kod Omiša. Konzultirajući prvenstveno istraživanje Luke Šeše o nadnaravnim bićima u unutrašnjosti Dalmacije, ovo samostalno istraživanje može se podijeliti u dva dijela: u prvom dijelu poljički kazivači klasificirali su se prema podjeli iz prethodno spomenutog istraživanja, prikupljala su se tradicijska vjerovanja vezana za vile i vještice, te su se ona zatim klasificirala u društvene uloge vjerovanja. U drugom dijelu istraživali su se stavovi domaćih ljudi prema komercijalizaciji tradicijskih vjerovanja u svrhu turizma. U prvom dijelu istraživanja koristila se forma dubinskog intervjua otvorenog tipa, a u drugom dijelu intervju zatvorenog tipa, dok je instrument istraživanja bio upitnik s ukupno tri pitanja. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi postoji li sadržajna osnova za razvoj turizma na temu vila i vještica na području Poljica, u vidu priča o nadnaravnom, te želi li lokalno stanovništvo uopće takvu vrstu turizma. Istraživački uzorak je bio vrlo oskudan, samo troje kazivača je bilo voljno sudjelovati u istraživanju: kazivač iz Srinjina (Gornja Poljica), kazivač iz Kostanja (Srednja Poljica) te kazivačica iz Sitna Gornjeg (Srednja Poljica), iz čega se može izvesti zaključak da je potrebno provesti istraživanje slično istraživanju Jeanne Favret-Saade koja je 1970-ih trideset mjeseci na terenu istraživala vještičarenje u francuskoj pokrajini Bocage. Ovakav pristup bi omogućio da se „uroni“ u zajednicu Poljičana, tj da se postane njenim članom. Stoga, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se sa sigurnošću utvrdilo koliki je stvarni potencijal turizma na temu vila i vještica na području Poljica. Osim samostalnog istraživanja, u ovom radu se nastojala razložiti problematika turističke valorizacije i komodifikacije folklora te etnosocijalnih resursa. Komodifikacija se, prema Cambridgeovom rječniku, definira kao činjenica da se nečim postupa kao proizvodom koji može biti kupljen i prodan. Naime u sredinama poput unutrašnjosti Dalmacije u kojima su vjerovanja u nadnaravna bića još dio žive kulture, od vitalne važnosti utvrditi na koji način se može pristupiti valorizaciji i komodifikaciji tog dijela kulture, i je li uopće etično u središte turističke pažnje stavljati priče koje su još uvijek dio živog tkiva naroda. Pojavljuje se i pitanje autentičnosti raznih lokalnih priredbi. Na ovakva pitanja nalazio se suvisao odgovor u inozemnim istraživanjima valorizacije nematerijalne baštine: istraživanje prirode maorskih iskustava u Novom Zelandu te istraživanje laponskog zimskog festivala u Švedskoj. Razni drugi domaći i inozemni primjeri valorizacije nematerijalne baštine i razvitka ruralnog turizma su, naposljetku, poslužili kao referentni okvir za eventualni konkretni plan djelovanja na primjeru Poljica koji uključuje interaktivni muzej i ljetni festival priča o nadnaravnom uz rijeku Cetinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA