Pregled bibliografske jedinice broj: 1258874
Važnost ekološkog i estetskog uređenja krajobraza za život stanovnika i razvoj turizma na srednjodalmatinskim otocima
Važnost ekološkog i estetskog uređenja krajobraza za život stanovnika i razvoj turizma na srednjodalmatinskim otocima // Znanstveni kolokvij OTOČNOST U SUVREMENOM DRUŠTVENOM KONTEKSTU / Vukić, Jana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2023. str. 31-31 (predavanje, recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1258874 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost ekološkog i estetskog uređenja krajobraza
za život stanovnika i razvoj turizma na
srednjodalmatinskim otocima
(The importance of ecological and aesthetic
landscaping for the life of the inhabitants and
the development of tourism on the Central
Dalmatian islands)
Autori
Viličić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Znanstveni kolokvij OTOČNOST U SUVREMENOM DRUŠTVENOM KONTEKSTU
/ Vukić, Jana - Zagreb : FF Press, 2023, 31-31
ISBN
978-953-379-051-0
Skup
Znanstveni kolokvij OTOČNOST U SUVREMENOM DRUŠTVENOM KONTEKSTU
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Makija ; crnika ; Quercus ilex ; biološka raznolikost ; hortikultura ; Dalmacija
(Maquis, holm oak, Quercus ilex, biological diversity, horticulture, Dalmatia)
Sažetak
U hrvatskom, kao i u cijelom sredozemnom obalnom području, šume su uglavnom nestale, a ostale su šikare - makija s dominantnim hrastom crnikom (Quercus ilex), grmoliki garizi i kameniti travnjaci. Hrast crnika obnavlja tlo koje nas stoljećima prehranjuje, regulira vlagu i temperaturu tla i zraka. Zrak obogaćen hlapivim tvarima koje oslobađa mediteranska vegetacija daje specifičnu ponudu u našem turizmu. Raznolika flora i fauna (biološka raznolikost) omogućava zdraviji i jeftiniji život stanovnika. U najsušem području srednje Dalmacije i na tamošnjim otocima prirast makije zaostaje, pa bi briga o opstanku makije tamo bila važan doprinos očuvanju biološke raznolikosti, mikroklimatskih uvjeta i pejzaža. U vrijeme širenja alepskog bora, potrebno je obnavljati makiju sa crnikom koja smanjuje učestalost požara. Međunarodna znanstvena zajednica potiče inicijativu pošumljavanja zbog zabrinjavajućeg pada biološke raznolikosti. Privatna inicijativa stanovnika može pomoći ozelenjivanju okućnica i rubova privatnih posjeda hrastom crnikom. Danas obnavljamo narodne običaje i karakterističnu arhitekturu u kamenu, ali isto tako trebamo spriječiti pretjerano uništavanje biološke raznolikosti kako bi osigurali zdrav okoliš stanovnicima, a otoci ostali prepoznatljivi i mnogima atraktivna turistička destinacija. Otok može biti izvrstan eksperimentalni prostor za sadnju crnike i menadžment biološke raznolikosti uz sudjelovanje stanovnika. U hortikulturi često sadimo strane vrste umjesto karakteristične domaće vrste iz makije i gariga koje su izuzetno dekorativne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
