Pregled bibliografske jedinice broj: 1258582
Protutijelima posredovano odbacivanje srčanog presatka: iskustvo jednog centra
Protutijelima posredovano odbacivanje srčanog presatka: iskustvo jednog centra // Cardiologia Croatica, 13 (2018), 11-12
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 371-372 doi:10.15836/ccar2018.371 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1258582 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Protutijelima posredovano odbacivanje srčanog presatka: iskustvo jednog centra
(Antibody-mediated rejection in heart transplant patients: a single centre experience)
Autori
Skorić, Boško ; Fabijanović, Dora ; Pašalić, Marijan ; Jakuš, Nina ; Dubravčić, Mia ; Čikeš, Maja ; Ljubas Maček, Jana ; Samardžić, Jure ; Jurin, Hrvoje ; Planinc, Ivo ; Lovrić, Daniel ; Žunec, Renata ; Burek Kamenarić, Marija ; Ilić, Ivana ; Ivančan, Višnja ; Gašparović, Hrvoje ; Biočina, Bojan ; Miličić, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Cardiologia Croatica, 13 (2018), 11-12
/ - , 2018, 371-372
Skup
12. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva ; 7. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara = 12th Congress of the Croatian Cardiac Society ; 7th Congress of the Croatian Association of Cardiology Nurses
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 02.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
protutijelima posredovano odbacivanje ; transplantacija srca ; donor-specifična protutijela.
(antibody-mediated rejection ; heart transplant ; donor-specific antibodies)
Sažetak
Dijagnoza protutijelima-posredovanog odbacivanja srčanog presatka (antibody-mediated rejection, AMR) temelji se na imunopatološkom nalazu uz potporu kliničkom slikom i dokazom donor-specifičnih protutijela (DSA). AMR je kontinuum od asimptomatske pojave DSA, preko supkliničkog odlaganja komplementa bez histoloških promjena do konačnog popuštanja presatka. Čini se da i supklinička AMR nosi lošiju prognozu. DSA su pokazatelj aloimunizacije i povezana su s popuštanjem, odbacivanjem i vaskulopatijom presatka. Iako nije jasna važnost izoliranog porasta DSA u ranom ili kasnom poslijetransplantacijskom periodu, njihovo liječenje dolazi u obzir.1, 2 Retrospektivno smo od 2012. godine analizirali 193 transplantirana bolesnika, kada smo postupno uveli imunopatološku analizu bioptata i određivanje DSA u serumu. Kombinirajući različite kriterije (patološki, klinički i serološki, tj. pozitivna DSA), AMR smo dijagnosticirali u 12 bolesnika (6, 2%). Četvrtina bolesnika se prezentirala kardiogenim šokom. Kombinacija patološkog i kliničkog kriterija bila je pozitivna u 17%, patološkog i serološkog kriterija u 25%, kliničkog i serološkog u 25%, dok je 33% bolesnika imalo pozitivna sva tri kriterija. Medijan vremena od transplantacije do AMR je iznosio 2, 63 godine (0, 7-5, 9). Medijan dobi bolesnika s AMR je bio 35 (17-62), a 75% su bili muškarci. Svi bolesnici s AMR su bili DSA pozitivni, osim dvoje u kojih se DSA nisu mjerila. 70% ih je imalo klasu I, a 30% obje klase anti-HLA DSA. Najčešći terapijski pristup uključivao je: steroidni puls (92%), plazmaferezu (75%), intravenski imunoglobulin (58%) i rituksimab (58%). Antitimocitni globulin, kao i bortezomib smo dali samo po jednom bolesniku. ECMO (izvantjelesna membranska oksigenacija) je postavljen u bolesnika u kardiogenom šoku. Jednogodišnje preživljenje iznosilo je 83%. Jedan je bolesnik uspješno retransplantiran nakon desenzitizacije. Od 193 bolesnika, DSA smo testirali u njih 97. Pozitivnih je bilo 24%, od kojih je 17% bilo pozitivno na klasu I, 65% na klasu II i 17% na obje klase) (slika 1). Premda učestalost AMR u literaturi varira zbog različitih dijagnostičkih kriterija i razlika u načinu probira, naš rezultat je usporediv. Nažalost niti dijagnoza niti terapija AMR nisu dobro standardizirane. Potrebna su veća multicentrična klinička istraživanja da ispitaju različite dijagnostičke i terapijske pristupe.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Ivana Ilić
(autor)
Boško Skorić
(autor)
Marijan Pašalić
(autor)
Renata Žunec
(autor)
Daniel Lovrić
(autor)
Hrvoje Gašparović
(autor)
Ivo Planinc
(autor)
Višnja Ivančan
(autor)
Jure Samardžić
(autor)
Davor Miličić
(autor)
Bojan Biočina
(autor)
Marija Burek Kamenarić
(autor)
Maja Čikeš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus