Pregled bibliografske jedinice broj: 1257962
Muzejski predmeti kao izvori spoznaje o Prvome svjetskom ratu u primarnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj
Muzejski predmeti kao izvori spoznaje o Prvome svjetskom ratu u primarnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj // XIV međunarodni kroatistički znanstveni skup / Blažetin, Stjepan (ur.).
Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2019. str. 338-345
CROSBI ID: 1257962 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Muzejski predmeti kao izvori spoznaje o Prvome
svjetskom ratu u primarnom obrazovanju u Republici
Hrvatskoj
(Museum artefacts as sources of knowledge about
World War I in primary education in the Republic
of Croatia)
Autori
Kolar Billege, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
XIV međunarodni kroatistički znanstveni skup
Urednik/ci
Blažetin, Stjepan
Izdavač
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj
Grad
Pečuh
Godina
2019
Raspon stranica
338-345
ISBN
978-963-89731-5-3
Ključne riječi
hrvatski identitet, Prvi svjetski rat, metodički kontekst
(Croatian identity, World War I, methodical context)
Sažetak
Odgoj i obrazovanje za kulturne vrijednosti i spoznavanje hrvatskoga identiteta započinje u najranijem razdoblju djetinjstva da bi se ta svijest njegovala tijekom školovanja do odrasle dobi temeljena na znanju povijesnih činjenica i humanim vrijednostima. U kontekstu suvremenoga hrvatskoga odgojno- obrazovnoga sustav s temama povezanima s hrvatskim identitetom započinje se u 4. razredu primarnoga obrazovanja. Metodički planiranom nastavom u muzeju učenici će steći prve spoznaje o ljudima i vremenu te spoznati pojavnost Prvoga svjetskog rata iz perspektive hrvatske povijesti. Nastavu u Hrvatskom povijesnom muzeju izvodit će kustosica i inicijatorica izložbe „Dadoh zlato za željezo“ – povijesne slike Prvoga svjetskog rata predstavljene predmetima iz zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja, Jelena Borošak Marijanović koja (2011.) navodi kako muzejski predmeti postaju povijesni izvori, odnosno sredstvo za spoznavanje određenih povijesnih zbivanja. U metodičkome kontekstu oni postaju predmet promatranja i izražavanja te kao posredna i pripremljena stvarnost (Rosandić, 2002.) omogućuju stvaranje cjelovite povijesne slike o nastajanju i njegovanju hrvatskoga identiteta. To je potrebno da bi se razumjele i novije demokratske promjene u Hrvatskoj u europskome kontekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
