Naslov
Čitalačka pismenost kao prediktor kulturnoga razvoja
(Reading literacy as a predictor of cultural development)

Autori
Kolar Billege, Martina ; Budinski, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dani hrvatske knjige i riječi: Dani Balinta Vujkova

Urednik/ci
Čeliković, Katarina

Izdavač
Hrvatska čitaonica ; Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Grad
Subotica

Godina
2022

Raspon stranica
251-260

ISBN
978-86-84783-47-1

Ključne riječi
obrazovanje u Hrvatskoj ; kurikul ; čitalačka pismenost ; istraživanje ; Nacionalna strategija za poticanje čitanja
(education in Croatia ; curriculum ; reading literacy ; research ; National strategy for encouraging reading)

Sažetak
U Hrvatskoj se u kurikulu za hrvatski jezik velik naglasak stavlja na razvoj čitalačke pismenosti jer je ona „preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu“ (NN 10/2019). Uočavajući potrebu za poticanjem čitanja i važnost čitanja od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, skupina stručnjaka razvila je Nacionalnu strategiju za poticanje čitanja (2017. – 2022.). Čitanje je jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na spoznaju o kulturi te kulturno djelovanje. Longitudinalno istraživanje s učenicima od 3. do 5. razreda Der Zusammenhang zwischen außerschulischem Lesenund Lesekompetenz (Povezanost navike čitanja izvan škole s čitalačkom pismenošću) (Pfost, Dörfler, Artel, 2010) ukazuje na povezanost između razvoja čitalačke pismenosti i čitateljskih navika izvan škole, a dosadašnja istraživanja u Republici Hrvatskoj ukazuju na povezanost sadržaja u udžbenicima s uspjehom učenika u rješavanju ispita čitalačke pismenosti. To znači da na čitalačku pismenost utječu i sadržaji poučavanja u školi i čitalačke navike izvan škole. U ovom radu prikazujemo uspjeh učenika (N = 248) na ispitu čitalačke pismenost na kraju 4. razreda primarnog obrazovanja. Provedenim istraživanjem (2021. godine) utvrdili smo postotak učenika koji su uspješno riješili zadatke čitanja teksta i razumijevanja pročitanoga te razliku u uspješnosti rješavanja zadataka s obzirom na spol učenika. U istraživanju je sudjelovalo N = 248 učenika četvrtog razreda osnovnih škola (128 dječaka i 120 djevojčica). Utvrdili smo prosječan postotak riješenosti testa koji iznosi M = 66, 13 %. Raspon je od 22, 22 % do 94, 44 %. Drugim riječima, nijedan učenik nije postigao maksimalan broj bodova. Djevojčice su bile statistički značajno uspješnije u rješavanju ispita čitanja s razumijevanjem (t(246) = -3, 17 ; p = 0, 02). Analiza ispita pokazala je da su učenici najuspješniji u rješavanju zadataka koji provjeravaju razinu pronalaženja podataka u tekstu, manje uspješni u zadatcima tumačenja podataka, a najmanje uspješni u rješavanju zadataka objedinjavanja podataka. S obzirom na proces razvoja čitalačke pismenosti, koja nam nije urođena, moramo metodički osmisliti i strukturirati proces poučavanja koji će učenicima omogućiti dosezanje visoke razine čitalačke pismenosti uz uvažavanje individualnih jezičnih karakteristika učenika tijekom procesa učenja. Formativnim vrednovanjem potrebno je kontinuirano pratiti razvoj čitalačke pismenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA