Pregled bibliografske jedinice broj: 1257829
Mažuranići u hrvatskome kulturnom krugu Rijeke 19. stoljeća
Mažuranići u hrvatskome kulturnom krugu Rijeke 19. stoljeća // Problemi sjevernog Jadrana : Problemi sjevernog Jadrana, 18 (2020), -; 87-118 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1257829 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mažuranići u hrvatskome kulturnom krugu Rijeke 19.
stoljeća
Autori
Smolčić, Ivona
Izvornik
Problemi sjevernog Jadrana : Problemi sjevernog Jadrana (1848-7866) 18
(2020);
87-118
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
novljanski Mažuranići ; riječka gimnazija ; Antun Mažuranić ; Ivan Mažuranić ; Ivana Brlić Mažuranić ; Vila Ružić.
Sažetak
Devetnaesto je stoljeće u Hrvatskoj obilježeno razdijeljenošću zemalja, gospodarskom i kulturnom stagnacijom te mnogim pokušajima odnarođivanja, koji su se uspješno provodili i putem školstva. Tadašnja Rijeka predstavljala je bitno središte mađarskoga gospodarskog interesa, koji je uzrokovao sve izraženije političko posezanje za tim gradom. Njezina suverenost posebno se nastojala narušiti tijekom ere neoapsolutizma, kada se provodila germanizacija svih negermanskih naroda pod vlašću Monarhije. Usto, dio riječkoga građanstva bio je pod utjecajem ideologija nesklonima hrvatskim interesima smatrajući ih opasnima i stranima. Unatoč tome tamošnja gimnazija podarila je mnoge istaknute intelektualce i čuvare narodne stvari. Prvi od njezinih učenika koji je uvidio potrebu borbe za nacionalni duh i prije svega jezik bio je kasniji pjesnik i prvi ban pučanin Ivan Mažuranić (1814. – 1890.). Njegov brat Antun (1805. – 1888.), također riječki gimnazijalac, postaje zagrebačkim profesorom, prvim predavačem hrvatskoga (ilirskoga) jezika i književnosti na hrvatskome (ilirskome) jeziku. Kasnije se vraća kao ravnatelj ustanove gdje se nekoć školovao provodeći pritom svoje preporoditeljske ideje uz početnu podršku ne samo učenika nego i kolega. Najraniji zapisi Ivane Brlić-Mažuranić bilježe njezin posjet Rijeci, uz mnoštvo vrijednih historiografskih podataka. Zahvaljujući kasnije sklopljenim obiteljskim vezama između Brlića i Ružića, u tome se gradu čuvaju knjižnica te spomenička zbirka obitelji Mažuranić, koja u svojemu fundusu pohranjuje knjige i predmete kolosalnoga značenja za nacionalnu kulturu
Izvorni jezik
Hrvatski
Napomena
Devetnaesto je stoljeće u Hrvatskoj obilježeno
razdijeljenošću zemalja, gospodarskom i kulturnom
stagnacijom te mnogim pokušajima odnarođivanja,
koji su se uspješno provodili i putem školstva.
Tadašnja Rijeka predstavljala je bitno središte
mađarskoga gospodarskog interesa, koji je
uzrokovao sve izraženije političko posezanje za
tim
gradom. Njezina suverenost posebno se nastojala
narušiti tijekom ere neoapsolutizma,
kada se provodila germanizacija svih negermanskih
naroda pod vlašću Monarhije. Usto,
dio riječkoga građanstva bio je pod utjecajem
ideologija nesklonima hrvatskim interesima
smatrajući ih opasnima i stranima. Unatoč tome
tamošnja gimnazija podarila je
mnoge istaknute intelektualce i čuvare narodne
stvari. Prvi od njezinih učenika koji je
uvidio potrebu borbe za nacionalni duh i prije
svega jezik bio je kasniji pjesnik i prvi ban
pučanin Ivan Mažuranić (1814. – 1890.). Njegov
brat Antun (1805. – 1888.), također
riječki gimnazijalac, postaje zagrebačkim
profesorom, prvim predavačem hrvatskoga
(ilirskoga) jezika i književnosti na hrvatskome
(ilirskome) jeziku. Kasnije se vraća kao
ravnatelj ustanove gdje se nekoć školovao
provodeći pritom svoje preporoditeljske ideje
uz početnu podršku ne samo učenika nego i kolega.
Najraniji zapisi Ivane Brlić-Mažuranić bilježe
njezin posjet Rijeci, uz mnoštvo vrijednih
historiografskih podataka.
Zahvaljujući kasnije sklopljenim obiteljskim
vezama između Brlića i Ružića, u tome
se gradu čuvaju knjižnica te spomenička zbirka
obitelji Mažuranić, koja u svojemu
fundusu pohranjuje knjige i predmete kolosalnoga
značenja za nacionalnu kulturu
