Naslov
Ranobizantski kastrumi u sjevernoj Dalmaciji
(Early Byzantine Castra in Northern Dalmatia)

Autori
Kmetič-Marceau, Emil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
17.09

Godina
2020

Stranica
72

Mentor
Fabijanić, Tomislav

Ključne riječi
Istočni Jadran, Sjeverna Dalmacija, Kasna antika, Kastrum, Ranobizantske fortifikacije, Pomorski limes
(Eastern Adriatic, Northern Dalmatia, Late Antiquity, Castrum, Early Byzantine fortifications, Maritime limes)

Sažetak
Istočni Jadran, ponajprije njegova obala zajedno s pripadajućim arhipelagom, doživio je tijekom kasne antike važan zamah u izgradnji fortifikacija. Naime, u tom je razdoblju sagrađen čitav niz utvrđenih naselja donekle novog tipa koja se nazivaju kastrumima. Ta je pojava u znanstvenoj literaturi uglavnom dovedena u vezu s vladavinom bizantskog cara Justinijana I. i njegovom tzv. rekonkvistom. Stoga, ovaj se rad usredotočuje na mikroregiju sjeverne Dalmacije prikazujući slučajeve 14 kastruma koji su: Gradina i Gustjerna, oba na otoku Žirju, tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku, Tureta na otoku Kornatu, Gradina na otoku Vrgadi, Pustograd i kastrum na brdu Ćokovcu, oba na otoku Pašmanu, sv. Mihovil na otoku Ugljanu, grad Zadar, kastrum na otočiću Veliki Sikavac, kastrum na položaju sv. Juraj iznad grada Paga, kastrum iznad uvale Caske i kastrum na poluotočiću Svetojanj, sva tri na otoku Pagu, kastrum na rtu Gradina kod Modrič Drage i konačno kastrum kod Tribnja-Šibuljine, oba na padinama Velebitskog podgorja. Ovaj se rad također dotiče problematike ranobizantskih kastruma na području sjevernodalmatinskog zaobalja sa slučajevima naselja Varvaria, Asseria, i kastrum Čuker blizu Mokrog Polja te naselja Knin. Za svaki kastrum se navode informacije o stanju istraženosti, konfiguraciji i koncepciji fortifikacijskog objekta i ostalim arheološkim nalazima na lokalitetu. Na temelju toga, ali i radova raznih znanstvenika ovaj rad nastoji prikazati glavne karakteristike ovih kastruma te raspravlja o postojanju ranobizantskog obrambenog sustava na istočnoj obali Jadrana, poznatog u literaturi kao pomorski limes, ujedno predstavljajući znanstvene stavove koji osporavaju ovu tvrdnju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA