Naslov
Arheološka i spomenička baština Grada Benkovca
(Archaeological and cultural heritage of Benkovac)

Autori
Filip Čulina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
16.10

Godina
2019

Stranica
41

Mentor
Fabijanić, Tomislav

Ključne riječi
Benkovac, benkovačko područje, kulturna baština, povijest, turistička valorizacija
(Benkovac, Benkovac area, cultural heritage, history, tourist valorisation)

Sažetak
Grad Benkovac smješten je u unutrašnjosti Zadarske županije, te na površini od 514 kvadratnih kilometara ima oko 11 026 stanovnika. To područje obiluje nepokretnim kulturnim dobrima, od kojih su 34 upisani u Registar kulturnih dobara. Već u prapovijesti počinje život na području Benkovca, što potvrđuju obilni dokazi. Najbogatija nalazišta iz ovog razdoblja su u Smilčiću (neolitik) Islamu Grčkom (paleolitik) te Aserija (predrimsko razdoblje). Aserija je bila možda najznačajnije liburnsko, a kasnije rimsko naselje na današnjem benkovačkom području. Uz Aseriju, postojala su i naselja Nedinum (Nadin), Corinium (Karin), Sidrona (Medviđa), Alveria (Brgud), a sve su ih povezivale rimske ceste. Aserija je istraživana u pet kampanja, koje su otkrile impresivne ostatke grada i dale mnoge vrijedne arheološke nalaze. Aserija je prestala biti naseljena u doba seobe naroda. Na gradini Jarebinjak u Brgudu nađeni su tragovi naseljavanja germanskih plemena u tom periodu. Kasnije tu dolaze Hrvati koji osnivaju svoju državu. Iz tog perioda postoje nalazi crkve i kamenog zapisa hrvatskog imena u Crkvini u Šopotu. Iz vremena ugarskih kraljeva potječu mnoge kule i utvrde na području Benkovca, od kojih su danas najznačajniji Kaštel Benković, Kaštel Perušić, te utvrda Kličevica. Kaštel Benković i Kličevica su odlično očuvani, te imaju dobar potencijal za valorizaciju, dok je Kaštel Perušić značajno porušen u 2.svj. ratu. Iz doba turskih ratova sačuvana je Kula Jankovića, stambeno- fortifikacijski objekt u Islamu Grčkom koji je odlično očuvan i još uvijek u posjedu potomaka obitelji Janković. Značajan dio arheološko- spomeničke baštine čini sakralna arhitektura. U ovom radu opisano je 17 sakralnih objekata, od toga 15 crkava, 1 mauzolej i 1 samostan. Od povijesnih crkava na području Benkovca, prevladavaju jednobrodne seoske crkvice koje su tokom vremena mijenjale i adaptirale, a značajan dio ih je stradao za vrijeme posljednjeg rata. Kulturno-povijesna cjelina grada Benkovca sastoji se od starije jezgre na Kaštelu skupa sa novijim dijelom gradske šetnice. U tijeku je i projekt obnove stare gradske jezgre Benkovca sufinanciran iz Europskog fonda za obnovu i razvoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA