Naslov
Izvori moralne spoznaje u svjetlu nauka Drugoga vatikaksnkog koncila
(The Sources of Moral Knowledge in the Light of the Teaching of the Second Vatican Counncil)

Autori
Ante Bekavac

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.05

Godina
2018

Stranica
237

Mentor
Prof. dr. sc. Tonči Matulić

Ključne riječi
Drugi vatikanski koncil, Objava, pismo, izvori moralne spoznaje, spoznaja dobra i zla, antropologija, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, savjest, vjera, razum, zajednica, bogoštovlje, naravni moralni zakon
(Second Vatican Council, Publication, letter, sources of moral knowledge, knowledge of good and evil, anthropology, dignity of the human person, freedom, conscience, faith, reason, community, worship, natural moral law)

Sažetak
Sažetak Drugi vatikanski koncil potakao je obnovu moralne teologije a samim time i obnovu izvora moralne spoznaje polazeći od izvora božanske objave u čijem početku, središtu i koncu stoji osoba Isusa Krista. Koncilska obnova moralne teologije i izvora moralne spoznaje treba se odvijati prema nacrtima i smjernicama Koncila. Iako, Koncil ne govori izričito o izvorima moralne spoznaje, ali se čitav koncilski nauk može razumijevati i tumačiti kao i nauk o izvorima moralne spoznaje. Koncil je u središte obnove stavio Božju riječ koja je kao duša čitave teologije pa se i teološko istraživanje nadahnjuje i usmjerava u svjetlu Božje riječi kao poticaj i vrelo iz kojega i u kojem dublje razumijemo otajstvo Boga i čovjeka. Otkrivanje izvora moralne spoznaje stoji u živom i jedinstvenom odnosu s osobom Isusa Krista kao jedincatim moralnim izvorom u kojem se rasvjetljuje temeljni kršćanski moralni poziv vjernika u Kristu kao i obnova ljudskog dostojanstva stvorenog na sliku Božju, a obnovljenog na sliku Kristovu. U ovom istraživanju držimo se temeljnog izvora, a to je nauk sadržan u dokumentima Koncila, posebno u četiri velike konstitucije: dogmatskoj o božanskoj objavi Dei Verbum, dogmatskoj o Crkvi Lumen gentium, pastoralnoj o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes i konstituciji o božanskoj liturgiji Sacrosanctum concilium te u deklaraciji Dignitatis humanae. U ovim koncilskim dokumentima istražujemo što i kako Koncil naučava o spoznaji istine i dobra kao i ključnim elementima moralne spoznaje. U središtu našeg istraživanja je vrijednost i dostojanstvo moralne spoznaje u svjetlu Objave i vjere kao objektivnih i subjektivnih izvora moralne spoznaje. Čovjekovo dostojanstvo razuma i uma po kojima čovjek ima udjela u samom svjetlu božanskog uma i spoznaje otkriva da ljudska razumska narav traga za dubljom istinom, nadilazeći puku materijalnu stvarnost. Sposobnost razumske spoznaje u objektivnim i subjektivnim izvorima moralne spoznaje omogućava čovjeku da prodre do duboke duhovne i transcendentne zbilje. Svaka ljudska spoznaja treba se hraniti znanjem i crpiti nadahnuća iz izvora božanske Objave kao autentičnom izvoru moralne spoznaje. Koncil je obnovu moralne teologije obvezao Svetim pismom i osobom Isusa Krista te se ove teološke činjenice ponovno nude u svjetlu podudarnosti izvora moralne spoznaje sa samim izvorima moralne teologije. Božanska Objava, tj. Pismo i Predaja, je mjesto iz kojega se crpi božanska spoznaja istine i dobra koji su u sebi nepromjenjivi u povijesnim uvjetima. Već je i sam Koncil događaju dubljeg prodiranja u božansku spoznaju istine i dobra pa je nužno učiti od Koncila kako trajno i dublje ponirati u božansku spoznaju istine i dobra i učiniti ih hranom duhovnog i moralnog života vjernika. Koncil je u samo središte obnove izvora moralne spoznaje stavio sadržaje nadnaravnih izvora moralne teologije a koji su istovremeno i izvori same moralne spoznaje. Koncil je pored toga snažno naglasio praktičku i pastoralnu usmjerenost kršćanskog nauka te time rasvijetlio i naravne izvore moralne spoznaje, osobito moralni zakon, savjest i ljudsko iskustvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA