Pregled bibliografske jedinice broj: 1257230
Udio avangarde u feminističkoj teoriji
Udio avangarde u feminističkoj teoriji, 2023., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1257230 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Udio avangarde u feminističkoj teoriji
(The Contribution of the Avant-Garde to Feminist
Theory)
Autori
Dakić, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
03.02
Godina
2023
Stranica
229
Mentor
Božić, Zrinka
Ključne riječi
avangarda ; modernizam ; feministička teorija ; teorije avangarde ; Helene Cixous ; Julia Kristeva
(avant-garde ; modernism ; feminist theory ; theory of the avant-garde ; Helene Cixous ; Julia Kristeva)
Sažetak
Rad se bavi istraživanjem statusa avangardne i modernističke književnosti u feminističkoj književnoj teoriji. Teorijsku raspravu o ovom pitanju razvijamo u četirima poglavljima rada u kojima razmatramo različite, međusobno povezane manifestacije odnosa feminističke teorije s književnošću modernizma i avangarde. U prvom poglavlju pokazujemo kako rani feministički pristupi književnosti tretiraju modernističke književne tekstove te ističemo njihove teorijske i metodološke pretpostavke koje ovi tekstovi dovode u pitanje: pojam reprezentacije, koncepciju odnosa fikcije i zbilje te koncept autorstva. Drugo poglavlje nastavljamo rekonstrukcijom feminističke rasprave o teorijama čije se nasljedovanje modernizma i avangarde očituje ne samo u koncepciji književnosti već i u teorijskim strategijama i formalnim postupcima, s naglaskom na opusu francuske teoretičarke Hélène Cixous i njezinoj recepciji koji se u tom smislu ističu kao egzemplarni. Nadovezujući se na uvide ovog poglavlja, u sljedećem dijelu rada donosimo analizu modernističke i avangardne književnosti kao historijskog, estetskog i političkog elementa genealogije feminističkih koncepcija književnih revolucija, usredotočujući se na rane faze opusa Hélène Cixous i Julije Kristeve. Iz perspektive njihova odnosa prema zajedničkim prethodnicima – Bretonu, Joyceu, Batailleu i Bahtinu – raspravu pozicioniramo s jedne strane prema feminističkoj teoriji, a s druge strane prema suvremenim teorijama avangarde. U posljednjem poglavlju ukazujemo na reperkusije dosadašnje rasprave za domaću znanost o književnosti, a napose recepciju naših suvremenih spisateljica čiji su opusi formirani pod utjecajem modernizma i avangarde, te za suvremene tendencije u feminističkoj teoriji i širem kontekstu humanistike i društvenih znanosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Književnost, Rodni studiji
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2018-01-7020 - Književne revolucije (LIRE) (Protrka Štimec, Marina, HRZZ - 2018-01) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb