Pregled bibliografske jedinice broj: 1257135
Odnos Katoličke Crkve prema demokršćanstvu na primjeru Glasa Koncila
Odnos Katoličke Crkve prema demokršćanstvu na primjeru Glasa Koncila // Demokršćanstvo: izvori, postignuća i perspektive / Žižić, Jakov ; Valković, Jerko (ur.).
Zagreb: Glas Koncila, 2022. str. 181-199 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1257135 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos Katoličke Crkve prema demokršćanstvu na
primjeru Glasa Koncila
(Position of the Catholic Church towards Christian
Democracy: An Example of Glas Koncila Magazine)
Autori
Mikić, Anto
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Demokršćanstvo: izvori, postignuća i perspektive
/ Žižić, Jakov ; Valković, Jerko - Zagreb : Glas Koncila, 2022, 181-199
ISBN
978-953-241-690-9
Skup
Demokršćanstvo: izvori, postignuća, perspektive
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Crkva u Hrvatskoj ; Glas Koncila ; demokršćanstvo ; sekularnost ; odnos Crkve i države
(Catholic Church in Croatia ; Glas Koncila ; Christian Democracy ; Secularity ; Relationship Between Church and State)
Sažetak
Služeći se analizom sadržaja najvažnijeg katoličkog lista u Hrvatskoj Glasa Koncila od njegovog osnutka u prvoj polovici 1960-ih godina pa sve do najnovijih dana, autor rada pokušava odgovoriti na pitanje kakav je bio odnos Katoličke Crkve u Hrvatskoj prema demokršćanstvu. U tih pedeset i više godina i Katolička Crkva u Hrvatskoj i Glas Koncila proživjeli su vrlo različite povijesne okolnosti: od relativne (ne)slobode u vremenima komunističke vlasti u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji, preko hrvatskoga osamostaljenja i tranzicije u višestranački demokratski poredak, pa sve do uključivanja Hrvatske u euroatlantske integracije i druge međunarodne asocijacije. U kojoj se mjeri u tome, više nego polustoljetnome, razdoblju Katolička Crkva u Hrvatskoj uključivala u aktivnije (su)kreiranje različitih političkih snaga, pa onda i onih demokršćanskih? Je li u tih nešto više od pola stoljeća mijenjala svoj odnos prema politici ; je li se početkom 1990-ih stavila u službu dolaska na vlast jedne sasvim konkretne političke opcije (HDZ-a), kako joj to često prigovara dio medijske i političke javnosti? Je li nastojala iskoristiti svoju snagu, koju je u hrvatskome društvu imala i u vrijeme komunizma, kako bi se u vrijeme promjena s početka 1990-ih izborila za svoj „povlašteni” tretman i stvaranje/nametanje onih političkih snaga koje će joj biti bliže u svjetonazorskom i svakom drugom smislu? Jesu li Crkvi u Hrvatskoj demokršćanske opcije bliže i draže od nekih drugih političkih snaga u toj zemlji? U pokušaju odgovora na ta istraživačka pitanja autor će najprije istaknuti značajke Drugog vatikanskog koncila koje su bile nadahnuće za odnos Katoličke Crkve i politike u Hrvatskoj u promatranome razdoblju te će potom, na temelju analize sadržaja Glasa Koncila, pokazati kako se taj list, a preko njega i Katolička Crkva u Hrvatskoj, dosljedno zalagao za sekularnost, odnosno odvojenost Crkve od svjetovne vlasti i političkih stranaka (pa i demokršćanskih), koje se po svojoj prirodi bore za vlast, a osobito se uporno borio protiv bilo kakve manipulacije Crkvom u političke i stranačke svrhe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest
