Pregled bibliografske jedinice broj: 1257082
POLITIČKA KOMUNIKACIJA NADRUŠTVENIM MREŽAMA – KANALOTVORENE KOMUNIKACIJE S GRAĐANIMAILI SUKREATOR IMIDŽA POLITIČKIH ELITA(SLUČAJ HRVATSKA I SLOVENIJA)
POLITIČKA KOMUNIKACIJA NADRUŠTVENIM MREŽAMA – KANALOTVORENE KOMUNIKACIJE S GRAĐANIMAILI SUKREATOR IMIDŽA POLITIČKIH ELITA(SLUČAJ HRVATSKA I SLOVENIJA) // South Eastern European journal of communication, 1 (2019), 2; 27-34 doi:10.47960/2712-0457.2019.2.1.27 (međunarodna recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1257082 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
POLITIČKA KOMUNIKACIJA NADRUŠTVENIM MREŽAMA –
KANALOTVORENE KOMUNIKACIJE S GRAĐANIMAILI
SUKREATOR IMIDŽA POLITIČKIH ELITA(SLUČAJ HRVATSKA
I SLOVENIJA)
(POLITICAL COMMUNICATION ON SOCIAL NETWORKS -
CHANNEL OF OPEN
COMMUNICATION WITH CITIZENS OR SUCCESSOR OF IMAGE
OF POLITICAL
ELITE (case of Croatia and Slovenia))
Autori
Lesinger, Gordana ; Đaić, Vjekoslav ; Felger, Branimir
Izvornik
South Eastern European journal of communication (2712-0430) 1
(2019), 2;
27-34
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
politička komunikacija, društvene mreže, Facebook, imidž, javnost
(political communication, social networks, Facebook, image, public)
Sažetak
Prednosti komunikacije te lakšu dostupnost ciljnih javnost preko društvenih mreža prepoznale su i političke elite te su, osim tradicionalnih oblika komunikacije, političku komunikaciju obogatile društvenim medijima. Dominantna društvena mreža u Hrvatskoj je Facebook, iako nemali broj osoba iz javnoga života koristi i Twitter kao sredstvo komunikacije. Premda se raspravlja jesu li društveni mediji unaprijedili demokraciju ili je ugrozili, činjenica je da je ta platforma omogućila transparentniju i dostupniju komunikaciju koja zasigurno utječe na izgradnju imidža pojedinaca i institucija iz političke arene, kojima je takav oblik komunikacije omogućio i izgradnju vlastite virtualne zajednice. Struktura rada sastoji se od nekoliko većih cjelina i pripadajućih podcjelina. Razlike koje su uočene istraživanjem upućuju na to da su institucije, dakle ministarstva, u Sloveniji u daleko većoj mjeri prisutna u viralnome prostoru nego li je to slučaj u Hrvatskoj. Gledaju li se sami nositelji javne vlasti, ministri, oni su u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, prisutniji sa svojim službenim Facebook stranicama. Takvi rezultati, iako znakoviti, ne upućuju na to da se u Hrvatskoj i Sloveniji komunikacija na digitalnim platformama koristi u svrhu političkoga diskursa ili u cilju informiranja ključnih aktera te posljedično kreiranja javnoga mišljenja o nekome političkom pitanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti