Pregled bibliografske jedinice broj: 1256762
Antički spomenici na istočnom Jadranu u kasnosrednjovjekovnim putopisima
Antički spomenici na istočnom Jadranu u kasnosrednjovjekovnim putopisima // Marinov zbornik. Papers in Honour of Proffessor Emilio Marin / Kevo, Mario ; Majnarić, Ivan ; Obrovac Lipar, Suzana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2022. str. 835-848
CROSBI ID: 1256762 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Antički spomenici na istočnom Jadranu u kasnosrednjovjekovnim putopisima
(Monuments of Classical Antiquity in the Eastern Adriatic in the Reports of Late Medieval Travelers)
Autori
Tomislav Matić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Marinov zbornik. Papers in Honour of Proffessor Emilio Marin
Urednik/ci
Kevo, Mario ; Majnarić, Ivan ; Obrovac Lipar, Suzana
Izdavač
Hrvatsko katoličko sveučilište
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
835-848
ISBN
978-953-8014-74-1
Ključne riječi
antički spomenici, hodočašća, putopisi, 15. stoljeće, istočni Jadran
(Ancient Roman monuments, pilgrims, itineraries, 15th century, Eastern Adriatic)
Sažetak
Ovaj rad proučava izvještaje putnika iz 15. stoljeća koji su prolazili istočnom obalom Jadrana kako bi utvrdio kakve su bile njihove predodžbe, shvaćanje i opisi antičkih spomenika koje su tamo vidjeli. To su uglavnom bili hodočasnici na putu u Svetu zemlju. Mnogi od tih putnika uopće ne spominje antičke spomenike, ali od onih koji su zapisali nešto o njima, najviše ih je primijetilo na u tri istočnojadranska grada: Poreču, Puli i Zadru. Od tamošnjih su spomenika najčešće opisivali Eufrazijevu baziliku, pulsku Arenu, rimska kazališta i grobove oko grada, te ostatke rimskih stupova i slavoluka u Zadru. Ovim gradovima valja pridodati Drač, u kojem mnogo manji broj izvještaja spominje ostatke antičkih građevina, a primjer Dubrovnika zanimljiv je po tome što u njemu putnici nisu mogli vidjeti nikakve antičke spomenike, ali mnogi od njih spominju legende koje ga povezuju s mitskim Eskulapom. Tijekom 15. stoljeća antičke su spomenike uglavnom primjećivali talijanski putnici, ali prema kraju stoljeća sve ih češće opisuju i francuski i njemački putnici. Predodžbe o svrsi i starosti tih spomenika jako su varirale. Većina putnika nije ih povezivala sa starim Rimom, nego bi uglavnom ustvrdili tek da su „jako stari“, a ponekad bi njihovo porijeklo i svrhu tumačili povezivanjem sa srednjovjekovnim legendarnim junacima, poput Rolanda u Puli. Velika većina putnika nije ciljano tražila antičke spomenike, nego bi tek slučajno naišla na njih, kada bi radi razonode obilazili mjesta gdje bi njihove lađe pristale.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
