Naslov
Predviđanje težine krpeljnog meningoencefalitisa na temelju izabranih pokazatelja
(Prognosis of severity of tick-borne encephalitis based on selected parameters)

Autori
Mišić Majerus, Ljiljana ; Đaković-Rode, Oktavija ; Ružić-Sabljić, Eva ; Bujić, Nevenka ; Mađarić, Vesna ; Kolarić, Gordana

Izvornik
Infektološki glasnik (1848-7769) 30 (2010), 1; 11-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Krpeljni meningoencefalitis ; tijek bolesti
(Tick-borne encephalitis, disease course)

Sažetak
Svrha našeg rada bila je istražiti može li se u bolesnika s KME na temelju izabranih pokazatelja određenih kod primitka na bolničko liječenje predvidjeti težina tijeka akutne bolesti. Retrospektivnim istraživanjem uključili smo odrasle bolesnike s KME koji su od 1995. do 2005. godine obrađeni u Djelatnosti za infektivne bolesti Opće bolnice u Koprivnici. Sve podatke o pojedinom bolesniku prikupili smo iz povijesti bolesti. Akutna meningoencefalitička (ME) faza klasificirana je kao lagana ili teška, ovisno o prisutnosti meningealnih simptoma, težini znakova encefalitisa i prisutnosti žarišnih znakova središnjeg živčanog sustava (SŽS). Svi su bolesnici uglavnom pregledani i kategorizirani od istog liječnika. Izabrani i analizirani pokazatelji s mogućim učinkom na težinu bolesti uključuju: spol i dob bolesnika, podatak o višekratnim ubodima krpelja, sezonsku raspodjelu, vremensko razdoblje (u danima) od prvih simptoma do prvog pregleda, trajanje asimptomatskog razdoblja (u danima), stanje svijesti, tijek bolesti (bifazni, monofazni), nalaz lumbalnoga likvora i periferne krvi, pridruženu infekciju s Borrelia burgdorferi sensu lato (BBSL). Sa ciljem što bolje i ujednačenije obrade te lakše mogućnosti uspoređivanja, sve podatke o pojedinom bolesniku upisivali smo u posebno pripremljene anketne listiće (upitnike). Akutnu infekciju virusom KME dokazali smo u 133 bolesnika, u dobi od 16 do 76 godina. Prevladava muški spol (83/133, 62, 4%). Višekratni ubodi krpelja zabilježeni su u 33 (38, 4%) bolesnika, od kojih u 24 (48, 0%) s laganim i devetero (25, 0%) s teškim ME stadijem bolesti. Klinički se bolest najčešće očituje kao ME (66/49, 6%), bifaznog tijeka u 94 (70, 7%) bolesnika. Lagani ME prisutan je u 77 (57, 8%), a teški u 56 (42, 1%) bolesnika. Na početku bolesti samo kratko asimptomatsko razdoblje (P<0, 001), poremećaj svijesti (P<0, 001), povišena koncentracija ukupnih proteina u lumbalnom likvoru (P=0, 009), leukocitoza periferne krvi (P=0, 009) i povišena SE (P=0, 002) mogući su prediktor nepovoljnog tijeka bolesti. Za ostale istražene pokazatelie nije zabilježena statistički značajna razlika između promatranih skupina. Potrebna su daljnja istraživanja za utvrđivanje dodatnih pouzdanih pokazatelja odgovornih za težinu tijeka KME.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA