Pregled bibliografske jedinice broj: 1256379
Klinički značaj elektroencefalografskih promjena u djece s krpeljnim meningoencefalitisom: tridesetogodišnje retrospektivno istraživanje
Klinički značaj elektroencefalografskih promjena u djece s krpeljnim meningoencefalitisom: tridesetogodišnje retrospektivno istraživanje // Paediatria Croatica, 55 (2011), 3; 186-190 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1256379 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klinički značaj elektroencefalografskih promjena u
djece s krpeljnim meningoencefalitisom:
tridesetogodišnje retrospektivno istraživanje
(Clinical significance of electroencephalographic
changes in children with tick-borne
meningoencephalitis)
Autori
Mišić Majerus, Ljiljana ; Sabol, Zlatko ; Poje, Roman ; Toth Mršić, Maja ; Bujić, Nevenka ; Đaković Rode, Oktavija
Izvornik
Paediatria Croatica (1846-405X) 55
(2011), 3;
186-190
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
lyme neuroborreliosis ; elektroencefalografija, dijete, predškolsko, adolescent
(Lyme neuroborreliosis ; electroencephalography ; child ; preschool ; adolescent)
Sažetak
U odnosu na odraslu populaciju djeca mnogo rjeđe obolijevaju od krpeljnog meningoencefalitisa (KME), imaju mnogo povoljniji klinički tijek bolesti, s manje trajnih posljedica, ali učestalije pokazuju promjene na EEG-u. Cilj ovog rada bio je utvrditi prevalenciju i osobitosti abnormalnosti u EEG-u djece s KME-om te njihovu korelaciju s kliničkom prezentacijom bolesti. Retrospektivnim istraživanjem, koje je obuhvaćalo tridesetogodišnje razdoblje (1979. do 2009.), uključeno je 103-je djece (77 dječaka i 26 djevojčica) u dobi od 2 do 14 godina, s potvrđenom akutnom infekcijom virusom KME. U većine djece (70, 0%) obavljen je EEG u tijeku akutne faze bolesti. Klinički se bolest u 68/103 (66, 0%) djece očitovala seroznim meningitisom i u 35/103 (34, 0%) meningoencefalitisom (ME), bifaznog tijeka u 86- ero (83, 4%) djece. Normalan nalaz imalo je 23/72 (32, 0%), graničan s nespecifičnim promjenama 2/72- je (3, 0%), a patološki 47/72 (65, 0%) djece. Abnormalan nalaz najčešće se prezentirao po tipu spore difuzne disritmije – 31/72 (43, 1%) bolesnika, spore žarišne disritmije – 14/72 (19, 4%) te paroksizmalne generalizirane spore disritmije u 2/72 (2, 8%) ispitanika. Normalizacija EEG nalaza nastupila je nakon jednog do tri mjeseca od inicijalne procjene u 38/47 (81, 0%) bolesnika. U devetero djece (19, 1%) obavljana su kontrolna EEG snimanja, ali ne do normalizacije nalaza. Spora difuzna disritmija najčešći je tip elektroencefalografskih promjena u djece s KME-om. Ne postoji značajna korelacija između EEG nalaza i kliničke prezentacije bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinika za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević"
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI