Pregled bibliografske jedinice broj: 1256362
Glagoli željeti i htjeti kao prijelazni i modalni u hrvatskome
Glagoli željeti i htjeti kao prijelazni i modalni u hrvatskome // Riječi i riječi i Riječi : zbornik u čast Zrinki Jelaska / Marković, Ivan ; Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko (ur.).
Zagreb: Disput, 2022. str. 432-439
CROSBI ID: 1256362 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glagoli željeti i htjeti kao prijelazni i modalni u
hrvatskome
(The verbs željeti and htjeti as transitive and modal
in Croatian)
Autori
Đurđević, Ranka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Riječi i riječi i Riječi : zbornik u čast Zrinki Jelaska
Urednik/ci
Marković, Ivan ; Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko
Izdavač
Disput
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
432-439
ISBN
978-953-260-442-9
Ključne riječi
modalni glagoli ; samoznačni glagoli ; hrvatski jezik
(modal verbs ; semantic verbs ; Croatian language)
Sažetak
U radu su prikazani glagoli htjeti i željeti kao modalni (stoga kao suznačni) (1) i kao samoznačni (2) s obzirom na to da oba imaju mogućnost otvoriti mjesto infinitivnim dopunama u sklopu složenoga glagolskog predikata, npr. (1) Hoću/ želim kupiti stan., te objektu u akuzativu, npr. (2) Hoću kavu, neću čaj. Želim mir u svijetu. Pritom se pojmovi suznačan i samoznačan rabe u onom smislu u kojem ih rabe Silić i Pranjković (2007), a modalni se glagol razumije kao onaj koji modificira značenje nekog drugog, kao jedno od leksičkih sredstava za izricanje modalnosti – leksičko-gramatičke kategorija koja pokazuje odnos sadržaja govora prema objektivnoj stvarnosti (Simeon 1969). Polazi se od pregleda gramatičkog i značenjskog opisa ovih dvaju glagola u odabranim gramatikama i rječnicima hrvatskoga jezika novijeg datuma. Nakon toga će se na primjerima iz hrvatskog internetskoga korpusa hrWaC (Ljubešić i Klubička 2014) provjeriti upotrebljavaju li se ova dva glagola u suvremenom hrvatskom jeziku više kao suznačni (modalni) u kombinaciji s nekim samoznačnim glagolom ili samostalno (kao samoznačni glagoli), za što je kao poticaj poslužio rad Vladimira Krabalića (2011). Na tim će se primjerima pokušati procijeniti i postoji li iznijansirana razlika u upotrebi glagola htjeti i željeti s obzirom na njihovu etimologiju, a za što je glavni poticaj iskustvo u poučavanju neizvornih govornika hrvatskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
