Pregled bibliografske jedinice broj: 1256252
Shvaćanja demokracije u Političkoj misli: konsenzus kao poveznica samoupravne i inačica liberalne demokracije
Shvaćanja demokracije u Političkoj misli: konsenzus kao poveznica samoupravne i inačica liberalne demokracije // Politička misao : Croatian political science review, 59 (2022), 3; 203-235 doi:10.20901/pm.59.3.07 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1256252 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Shvaćanja demokracije u Političkoj misli:
konsenzus kao poveznica samoupravne i inačica
liberalne demokracije
(THE concept of democracy in the Croatian political
Science Review Journal: Consensus as a link
between self-management and liberal democracy
đ IN THE CROATIAN POLITICAL SCIENCE REVIEW
JOURNAL: CONSENSUS AS A LINK BETWEEN SELF-
MANAGEMENT AND LIBERAL DEMOCRACY)
Autori
Kursar, Tonči
Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 59
(2022), 3;
203-235
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Badiou, konsenzusna demokracija, demokracija, liberalna demokracija, postdemokracija, Ranciere, samoupravna demokracija
(Badiou, Consensus Democracy, Democracy, Liberal Democracy, Post-democracy, Ranciere, Self-management Democracy)
Sažetak
Autor se bavi shvaćanjima demokracije u časopisu Politička misao. Analize objavljivane u gotovo šezdeset godina postojanja časopisa u prvom su se redu bavile dvama temeljnim shvaćanjima: samoupravnom demokracijom i inačicama liberalne demokracije. Autor ne inzistira na strukturnoj razlici između samoupravne i liberalne demokracije, nego drži da imaju nešto zajedničko. Obje su, naime, mišljene kao “posljednji politički oblici” (Đorđević), odnosno oblici kojima završava povijest (Fukuyama). Drugo, obje su se razvijale kao svojevrsne konsenzusne demokracije, što se u tekstu istražuje na osnovi uvida Rancièrea (i Badioua). Kao “konsenzusne demokracije” pokazuju nemalu restriktivnost u pogledu tipova interesa koji imaju pravo javnosti. U samoupravnoj demokraciji naglasak je na interesu radničke klase, a u inačicama liberalne demokracije prednost imaju “sociologizirani” interesi, koji dolaze iz onoga što Rancière zove “redistribucija osjetilnog”. Treće, obje vrste demokracije zapravo nastoje rastvoriti političko u društvenom. Autor teksta tvrdi da je aktualna vrsta liberalne demokracije zapravo postdemokracija koja, kako pokazuju tekstovi u Političkoj misli, iako je i sama problem, i dalje zapravo brani važeći liberalni konsenzus. Taj se konsenzus, kao puno pragmatičniji i realniji, brani primarno od političke alternative koja bi bila mistično- revolucionarna.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL