Pregled bibliografske jedinice broj: 1256212
Prehrambene, socijalne i zdravstvene prilike u dijelovima sjeverne Dalmacije od ulaska Narodnooslobodilačke vojske u Zadar do kraja 1945. godine
Prehrambene, socijalne i zdravstvene prilike u dijelovima sjeverne Dalmacije od ulaska Narodnooslobodilačke vojske u Zadar do kraja 1945. godine // Historijski zbornik, 75 (2022), 2; 287-309 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1256212 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prehrambene, socijalne i zdravstvene prilike u dijelovima sjeverne Dalmacije od ulaska Narodnooslobodilačke vojske u Zadar do kraja 1945. godine
(Food, social and health conditions in part of North Dalmatia between the
entry of the People’s Liberation Army into Zadar and the end of 1945)
Autori
Karakaš Obradov, Marica
Izvornik
Historijski zbornik (0351-2193) 75
(2022), 2;
287-309
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Drugi svjetski rat, sjeverna Dalmacija, Zadar, prehrana, zarazne bolesti
(World War II, North Dalmatia, Zadar, food, infectious diseases)
Sažetak
Nakon ulaska pripadnika Narodnooslobodilačke vojske u Zadar, posljednjeg dana listopada 1944. godine, od studenoga u gradu započinju djelovanja i ustrojavanje tijela „narodne vlasti“. Okružni narodnooslobodilački odbor Zadar bio je najviše tijelo civilnih vlasti te je bio nadležan i za prehranu, opskrbu i zdravstvo na svom području. Stalna fluktuacija ljudi, civila između okolice i razrušenoga grada, kao dolazak izbjeglica s ratnom ugroženijih područja te povratak izbjeglica iz zbjegova iz južne Italije i Egipta bili su veliki izazov za redovito opskrbu i zdravstvenu brigu. Dakako i sve druge ratne okolnosti, posebice vojne operacije i potrebe vojske za hranom, lijekovima i medicinskim ustanovama, gurale su potrebe civila u drugi plana. Slaba prehrana i loše higijenske prilike utjecale su na zdravlje ljudi. Uz zarazne bolesti koje se javljaju ili se intenziviraju u ratnim okolnostima, iscrpljenost i neuhranjenost dovodili su do avitaminoza koje su uzrokovale različita oboljenje, posebice plućna, a malarija na ovome područja bila je od ranije endemska bolest. Mnoge zdravstvene ustanove nisu radile ili su radile smanjenim kapacitetom ili su pak korištene za potrebe vojnog saniteta. U zdravstvenim ustanovama nije bilo medicinskih uređaja, a nedostajalo je i osnovnijih stvari, kao što su kreveti, posteljina, dezinfekcijska sredstva i lijekovi. Nedostatak stručnog osoblja bio je velik, a priučeno zdravstveno osoblje moglo je svojim djelovanjem samo djelomično premostiti taj problem. Neimaština i teškoće u svakodnevnom preživljavanje povećali su društveno neprihvatljiva ponašanja kao što su krađe i prostitucija. Nastojanja oko normalizacije i uspostavu redovitog stanja u život civilnog stanovništvo započeli su organi „narodne vlast“ u studenom 1944. Dakako, intenzitet napora i pozitivni pomaci bili su veći u javnom diskursu i promidžbi nego se to moglo vidjeti i osjetit u svakodnevnom životu.
Izvorni jezik
Hrvatski
