Pregled bibliografske jedinice broj: 1256104
Robert Skenderović, Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro- Ugarske Monarhije.
Robert Skenderović, Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro- Ugarske Monarhije. // Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost, LXVI (2019), 4; 396-399 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)
CROSBI ID: 1256104 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Robert Skenderović, Povijest podunavskih Hrvata
(Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti
Austro- Ugarske Monarhije.
(Robert Skenderović, The history of the Croats in
Hungarian Danube region (Bunjevci and Šokci) from
the immigration period until the collapse of the
Austro-Hungarian Monarchy)
Autori
Bara, Mario
Izvornik
Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost (1330-4577) LXVI
(2019), 4;
396-399
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni
Ključne riječi
podunavski Hrvati, Bunjevci, Šokci, nacionalni identitet, rani novi vijek, moderno doba
(The Croats of Hungarian Danube region, Bunjevci, Šokci, national identity, early modern age, modern age)
Sažetak
Knjiga dr. sc. Roberta Skenderovića iscrpna je znanstvena analiza utjecaja brojnih čimbenika na kulturu, identitet te društveni i politički razvitak podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca). Rukopis je podijeljen na sedam većih i dvadeset i šest manjih poglavlja koja čine kronološke i logičke cjeline.Već u samom naslovu izdvajanjem u zagradu subetničkih sastavnica podunavskih Hrvata vidljiva je i danas osjetljiva i aktualna problematika identiteta ovih skupina kojima se još uvijek u određenim političkim, pa i znanstvenim krugovima u Srbiji niječe pripadnost hrvatskom narodu. Stavljanjem u zagradu Bunjevaca i Šokaca autor precizira koje skupine su predmet njegove znanstvene analize jer u Podunavlju pored Bunjevaca i Šokaca žive i druge skupine koje su imenovane ili se same imenuju pored hrvatskog i subetničkim imenima (npr. Bošnjaci, Raci). Upravo mnoštvo subetničkih hrvatskih grupa izvan matičnog prostora ukazuje na neke zajedničke okolnosti u kojima se one formiraju kroz stoljeća od doseljenja pa do raspada Austro-Ugarske Monarhije. Razdoblje ranih migracija otvara pitanje nastanka novih etnika i uvjeta u kojima oni nastaju. Najveći dio migracija koje autor navodi su prisilne. Od vremena osmanskih osvajanja područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao matični prostori hrvatskih skupina, već su dezintegrirane, nepovezane teritorijalne cjeline što je imalo utjecaja na svijest o vlastitom identitetu stanovništva koje je selilo. Autor tako ističe da su etno-kulturni identiteti uvijek egzistirali u određenom političkom okruženju te da su stoga uvijek bili i politički identiteti. Unatoč višestoljetnoj teritorijalnoj i političkoj odvojenosti od matičnog naroda, nerijetko živeći u nesklonom okružju, Bunjevci i Šokci održali su se kao krajnji sjeveroistočni rub hrvatskog naroda. Kada je riječ o znanstvenom pristupu povijesti, kulturi i identitetu Hrvata u međuriječju Dunava i Tise, on je obilježen svojevrsnim diskontinuitetima, pa se može reći, napose iz kuta hrvatske historiografije, da je još uvijek marginalna tema.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest
