Naslov
Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata
(Forgotten Karaševian Croats: Karaševci in the Vojvodinian part of Banat)

Autori
Bara, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština, identitet

Urednik/ci
Rajković Iveta, Marijeta

Izdavač
Filozofski fakultet Zagreb FF Press ; Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica

Grad
Zagreb : Subotica

Godina
2022

Raspon stranica
55-80

ISBN
978-953-175-850-5

Ključne riječi
Karaševci ; migracije ; Vojvodina ; Banat ; identitet
(Karaševci ; migration ; Vojvodina ; Banat ; identity)

Sažetak
Karaševci, hrvatska (sub)etnička skupina uglavnom se povezuje s prostorom rumunjskog dijela Banata gdje u najvećem broju njezini pripadnici obitavaju i danas. Vođeni ekonomskim motivima kao i državnim potrebama Karaševci početkom XIX. stoljeća s područja sedam karaševskih sela započinju migracije u druga naselja Banata. Dio ih se naselio u njegov zapadni dio, tj. današnju Vojvodinu i R. Srbiju (Karlsdorf, Uljmu, Izbište, Nikolince, Vršac, Potporanj, Veliko Središte, Guduricu, Belu Crkvu, Starčevo i dr.). U svima naseljima koja su naselili bili su u manjini, bilo prema Rumunjima, Nijemcima ili Srbima. Njihov udio u ukupnom stanovništvu nigdje nije prelazio trećinu stanovništva što će utjecati na uporabu jezika u crkvama, školi i javnom životu. Uslijed malobrojnosti, bez predstavnika inteligencije ili svećenstva iz vlastitih redova, bili su izloženi brzoj asimilaciji. Njihovi potomci u Vojvodini danas su najvećim dijelom asimilirani u druge narode, a tek se manji broj karaševskih potomaka smatra Hrvatima. Svijest o karaševskom subetničkom identitetu kod preostalih potomaka Karaševaca i dalje će slabiti i vjerojatno će egzistirati tek kao dio obiteljskih naracija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest, Etnologija i antropologija

Napomena
Rad je prvi put objavljen u Godišnjak za znanstvena
istraživanja, 3 (2011), 3; 57-84.

POVEZANOST RADA