Naslov
Analiza i kretanje javnog duga Republike Hrvatske u uvjetima pandemije bolesti COVID-19
(The Analysis and Trends in the Public Debt of the Republic of Croatia in the Conditions of the COVID-19 Pandemic)

Autori
Vlašić, Dominik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Mjesto
Opatija

Datum
11.07

Godina
2022

Stranica
30

Mentor
Hodžić, Sabina

Ključne riječi
javni dug ; proračun ; COVID-19 pandemija ; Republika Hrvatska
(Public debt ; budget ; COVID-19 pandemic ; The Republic of Croatia)

Sažetak
Javni dug predstavlja iznose koje država pozajmljuje kako bi financirala deficite iz prošlih proračunskih razdoblja. Ukoliko su proračunski rashodi veći od prihoda, proračun će pokazivati deficit, a on se financira zaduživanjem. Najčešće se financira prodajom vrijednosnih papira uz obvezu otplaćivanja kroz određeni broj godina. Država se na tržištima natječe s ostalim zajmoprimateljima te pri tome plaća kamatu. Javni dug može se prema klasifikacijama podijeliti na državni i javni, unutarnji i vanjski, kratkoročni, dugoročni te srednjoročni, denominiran u domaćoj te stranim valutama, utrživ, neutrživ te s fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom. Visina javnog duga može izazvati razne scenarije gospodarskih posljedica. Ukoliko država ima povećanu potrošnju, potisnut će investicije u visini koju će odrediti financijsko tržište. Visok javni dug usporava gospodarski rast jer se akumulira dug umjesto kapitala. Kretanje javnog duga obično pokazuje negativan trend tijekom gospodarskih kriza koje zahtijevaju dodatna zaduživanja kako bi se financirali izvanredni rashodi. Pandemija COVID-19 izazvala je gospodarski pad kako na globalnoj razini, tako i u Republici Hrvatskoj, a istovremeno i negativan trend kretanja javnog duga koji je potrebno ublažiti različitim mjerama ovisno o mogućnostima te aktualnoj situaciji u gospodarstvu i javnim financijama države. Krajem 2020. godine visina javnog duga bila je 330 milijardi kuna, odnosno 88, 7% BDP-a, što je povećanje od gotovo 16 postotnih bodova u odnosu na godinu prije pandemije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA