Naslov
Grafostilistička kompenzacija govora u digitalnom diskursu
(Graphostylistic compensation of spoken language in digital discourse)

Autori
Tomiša, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.05

Godina
2022

Stranica
49

Mentor
Košćak, Nikola

Ključne riječi
grafostilistika, figure zapisa, govor, pismo, digitalni diskurs, internetska komunikacija
(graphostylistics, figures of writing, spoken language, writing, digital discourse, internet communication)

Sažetak
Sve većim i bržim razvojem novih tehnologija u posljednjim se trima desetljećima uvelike promijenio i način komuniciranja. Internetska je komunikacija zamijenila pisanje pisama, ali danas je zamjena i za svakodnevne razgovore, dogovore i rasprave svih opsega, trajanja i tema. Ideja je ovoga rada istraživanje načina kojima korisnici društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka kompenziraju nedostatak zvukovnih elemenata poruke kao što su naglasak i rečenična intonacija, tempo i dinamika govora te kako govoreni jezik utječe na stvaranje zapisa i potiču li različiti oblici zapisa drugačiju recepciju poruke. Istraživanje se provodi na 46 primjera komentara i privatnih poruka prikupljenih na hrvatskim forumima, profilima društvenih mreža koje posjećuju hrvatski korisnici i iz privatnih chatova sugovornika koji se dopisuju na hrvatskom jeziku. Nekoliko primjera na engleskom i ruskom jeziku dodani su za usporedbu i dodatno objašnjenje aspekata koji u hrvatskim primjerima ne mogu toliko doći do izražaja zbog ustroja samoga jezika. Na primjerima se proučavaju odstupanja od ortografske norme, određuju uzroci nastanka odstupanja i posljedice koje odstupanja imaju, tj. kako korisnici tumače različite zapise komentara i poruka. Grafostilističkom analizom primjera određuje se moguća intencija koju je autor imao prilikom stvaranja zapisa, a figure zapisa koje su autori u odabranim primjerima iskoristili većinom su figure slova i interpunkcijskih znakova, odnosno dekapitalizacija, dedijakritizacija, majuskulizacija, podebljavanje, promjena boje teksta, adicijske, supstitucijske i suptrakcijske te transliteracijske figure, a sve kako bi zapis postao ekspresivan onoliko koliko bi to bio da je riječ o govoru. Analiza je potkrijepljena anketom u kojoj je 137 ispitanika raznih profila odgovorilo na pitanja vezana uz stvaranje zapisa i doživljaj napisane poruke. Rezultati ankete pomažu odrediti univerzalnost stvaranja i recepcije pojedine figure zapisa i naposljetku odrediti pisane tekstove digitalnog diskursa kao adekvatnu zamjenu usmenom jeziku, upravo zahvaljujući tim figurama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA