Naslov
Anafilaktički šok
(ANAPHYLACTIC SHOCK)

Autori
Čvoriščec, Branimir ; KljaićTurkalj, Mirjana ; Tudorić, Nev en ; Stipić Marković, Asja, Tuđman, Zdenko ; Paleček, Ivan ;

Izvornik
Klinička medicina (1330-058X) 2 (1994); 44-50

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
ANAFILAKSIJA, ANAFILAKTIČKA REAKCIIJA, MASTOCIT
(anaphylaxis, anafilactic reaction, mast cell)

Sažetak
Anafilaktički šok je stanje naglo nastalog cirkulacijskog poremećaja i kompromitirane hemodinamike izazvano oslobađanjem medijatora i mastocita i bazofila. Najčešči uzroci anafilaktičkog šoka su penicilini, otrovi insekata, alergeni davani u imunoterapijske svrhe.Oslobađanje medijatora iz mastocita i bazofila može biti potaknuto imunološkim(vezanjem alergena na IgE na površini mastocita) ili neimunološkim mahanizmima (hipoksija, fizikalni faktori, toksini koji aktiviraju komplement, citokini).Degranulacijom mastocita oslabađaju se farmakološki aktivni medijatori (histamin, triptaza, leukotrijeni , prostaglandini)koji dovode do hemodinamskih poremećaja s hipoksijom tkiva.Simptomi anafilaktičkog šoka nastaju najčešče nakon nekoliko sekundi ili minuta nakon kontakta s alergenom, a obično su posljedica zahvaćenosti više organskih sustava.Anafilaktička zbivanja u respiratornom i kardiovaskularnom sustavu su posebno ozbiljna zbog mogućnosti letalnog ishoda.U dijagnostičkom postupku najvažniji su anamnestički podaci o kontaktu s alergenom, a od laboratorijskih testova preporuča se odrađivanje triptaze u serumu, koje se može učiniti i post mortem. Liječenje bolesnika u šoku preporuča se provoditi u Jedinicama intenzivne skrbi , a neizostavna je primjena adrenalina.Zbog sve veće incidencije ovih po život opasnih reakcija od posebne je važnosti njihova prevencija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA