Pregled bibliografske jedinice broj: 1255238
Psihološke odrednice odljeva mozgova - tko i zašto odlazi iz Hrvatske?
Psihološke odrednice odljeva mozgova - tko i zašto odlazi iz Hrvatske? // 22. Dani psihologije u Zadru - knjiga sažetaka / Burić, I. ; Banai, B. ; Macuka, I. ; Šimić, N. ; Tokić, A. ; Vidaković, M. (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2020. str. 114-114 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1255238 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihološke odrednice odljeva mozgova - tko i zašto odlazi iz Hrvatske?
(Psychological determinants of brain drain - who leaves Croatia and why?)
Autori
Ljubotina, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - knjiga sažetaka
/ Burić, I. ; Banai, B. ; Macuka, I. ; Šimić, N. ; Tokić, A. ; Vidaković, M. - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 114-114
ISBN
978-953-331-305-4
Skup
22. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
odljev mozgova, prediktori, studenti, vrijednosti
(brain drain, predictors, students, values)
Sažetak
Termin „odljev mozgova“ označava oblik (e)migracije koji se odnosi na odlazak visokoobrazovanih osoba ili znanstvenika u strane zemlje zbog zaposlenja ili stručnog usavršavanja. Teorijski okviri korišteni pri analizi ove vrste migracija razlikuju dvije šire skupine determinanti: faktore vezane uz makrorazinu (opće društvene uvjete) te faktore vezane uz individualne karakteristike migranata. Ekonomski usmjereni modeli motive traže u materijalnim razlozima i mogućnosti zapošljavanja dok psihološki modeli uključuju i strukturu vrijednosti, mogućnosti samoaktualizacije, percepciju nepravde u društvu i dr. U Hrvatskoj je posljednjih desetljeća provedeno nekoliko istraživanja (Golub, 1992, Šverko, 1996, 2004) koja naglašavaju važnost psiholoških faktora pri objašnjavanju potencijalne odluke o odlasku. Društvena i ekonomska tranzicija, europske integracije kao i promjena sustava visokog obrazovanja u hrvatskom kontekstu zahtijevaju detaljniju analizu faktora povezanih s odlukama studenata o nastavku karijere Glavni cilj istraživanja odnosi se na analizu strukture i hijerarhije faktora povezanih s odlukama studenata vezanim uz nastavak karijere nakon završetka studija (ostanak u mjestu studiranja, moguće preseljenje (povratak) u druge regije Hrvatske ili privremeni/trajni odlazak iz Hrvatske). U istraživanju je sudjelovalo 1200 studenata diplomskih i integriranih studija Sveučilišta u Zagrebu uzorkovanih s ciljem da reprezentiraju strukturu ciljane populacije s obzirom na spol, godinu studija i područje (biotehničko, biomedicinsko, društveno-humanističko, prirodoslovno, tehničko i umjetničko područje). Podaci su prikupljeni terenskim istraživanjem primjenom anketnog upitnika. Istraživačke varijable podijeljene su u nekoliko širih domena predikcije: sociodemografski faktori (spol, materijalni status, vrsta studija/škole, akademski uspjeh i dr.) socijalni i obiteljski faktori (pr. uvjeti za osnivanje obitelji), infrastrukturni faktori (pr. mogućnost rješavanja stambenog pitanja, prometna povezanost), ekonomski i profesionalni faktori (pr. mogućnosti zaposlenja, visina primanja, mogućnost razvoja karijere), individualni faktori (pr. vrijednosti, percepcija socijalne nepravde). Preliminarni rezultati ukazuju da na razini cjelokupnog uzorka približno 15% studenata razmišlja o trajnom odlasku iz Hrvatske, dok 25-30% razmatra mogućnost privremenog odlaska. U modelima predikcije najveću prediktivnu valjanost imaju individualne vrijednosti pojedinca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
