Naslov
Procjena znanja i stavova studenata Sveučilišta Sjever o pružanju prve pomoći, reanimaciji i AED defibrilatoru
(University North students` knowledge and attitudes regarding first aid, reanimation and AED defibrillators)

Autori
Mikac, Lea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za sestrinstvo

Mjesto
Varaždin

Datum
26.09

Godina
2018

Stranica
56

Mentor
Canjuga, Irena

Ključne riječi
kardiopulmonalna reanimacija ; osnovno održavanje života ; automatski vanjski defibrilator ; medicinska sestra ; edukacija
(cardiopulmonary resuscitation ; basic life support ; automated external defibrillator ; nurse ; education)

Sažetak
Zastoj rada srca predstavlja nagli prestanak mehaničke aktivnosti srca čime dolazi do potpunog prekida krvotoka i hipoperfuzije tkiva. Očituje se gubitkom svijesti, izostankom palpabilnog perifernog pulsa i prestankom disanja. Budući da je srčani arest stanje koje bez brze intervencije zasigurno završava smrtnim ishodom, od iznimne je važnosti rano prepoznavanje aresta, rani početak kardiopulmonalne reanimacije i defibrilacija te zbrinjavanje reverzibilnih uzroka aresta. Rano prepoznavanje uzroka aresta i pokušaj ispravljanja tog stanja predstavljaju jedini način prekidanja ovoga slijeda događaja koji će neizbježno završiti smrtnim ishodom žrtve srčanog zastoja. Sve poduzete aktivnosti tijekom kardiopulmonalne reanimacije imaju za cilj osiguravanje povratka spontane cirkulacije, uspostavljanje perfuzije srca i mozga i preživljavanje aresta bez neurološkog deficita. Za povećanje stope preživljavanja nakon srčanog aresta ključna i presudna je interakcija između dispečera hitne medicinske službe, laika koji pruža kardiopulmonalnu reanimaciju i pravovremene uporabe automatskog vanjskog defibrilatora, te sve tri karike trebaju biti efikasne kako bi se povećao broj preživjelih nakon izvanbolničkog zastoja srca. U većini svjetskih zajednica, prosječno vrijeme dolaska hitne medicinske službe je 5-8 minuta, a tijekom tog vremena unesrećeni ovisi izravno o pružatelju kardiopulmonalne reanimacije i medicinskom dispečeru. Stoga su podizanje svijesti, senzibilizacija društva te implementacija znanja i vještina o osnovnom oživljavanju u društvo neophodna za spremnije pružatelje kardiopulmonalne reanimacije i posljedično porast stope preživljavanja nakon izvanbolničkog zastoja srca. Medicinska je sestra aktivan član zajednice koja svojim radom i kompetencijama može doprinijeti podizanju svijesti o važnosti ranog započinjanja kardiopulmonalne reanimacije, implementaciji osnovnih znanja i vještina o oživljavanju u društvo te poboljšati kvalitetu zdravstvene njege kroz sve četiri karike u lancu preživljavanja. Metodologija ovog rada kvantitativno je ispitala razinu znanja i stavova studenata Sveučilišta Sjever o pružanju prve pomoći, reanimaciji i AED defibrilatoru, s ciljem uvida u postojeću razinu znanja i stavova te mogućnošću razrade za daljnja istraživanja i edukacije laika i ne-laika iz područja kardiopulmonalne reanimacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA