Naslov
Geodinamika Zagrebačkog i Pokupskog sustava rasjeda
(Geodynamics of Zagreb and Pokupsko fault system)

Autori
Lončar, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.09

Godina
2021

Stranica
55

Mentor
Markušić, Snježana

Ključne riječi
Zagrebačka serija potresa, Petrinjska serija potresa, geodinamika, strukturno modeliranje, sustav rasjeda, seizmičnost
(Zagreb earthquake series, Petrinja earthquake series, geodynamics, structural modeling, seismicity)

Sažetak
Kako bi se što preciznije mogao odrediti seizmički hazard, potrebno je što bolje poznavati geodinamiku promatranog područja, odnosno poznavati potresnu povijest, seizmotektoniku i geologiju tog područja te bazu podataka o zabilježenim akceleracijama. Potres magnitude 5.3 koji se dogodio u nedjelju 22. ožujka 2020. u 6:24 SEV s epicentrom u blizini Markuševca i Čučerja, 7 km od Zagreba, najjači je instrumentalno zabilježeni potres iz Zagrebačkog epicentralnog područja. Ovaj potres, intenziteta VII-VIII °MSK, je odnio jedan ljudski život i ostavio veliku materijalnu štetu posebice u samom centru Zagreba, gdje su najviše stradale građevine izgrađene do 1920. godine. Približno je procijenjeno da je gibanje tla od 0.16 - 0.19 g barem dvostruko amplificirano. Petrinjska serija potresa započela je vrlo jakim potresom magnitude 5.0 28.prosinca 2020. u 6:28 SEV, a nakon malo više od jednog dana uslijedio je glavni potres magnitude 6.2 u 12:19 SEV. Epicentri glavnog i najjačeg prethodnog potresa ove serije bili su na udaljenosti manje od 7 km jugozapadno od Petrinje, dok su im hipocentri bili na dubini od približno 9 km. Glavni potres intenziteta VIII- IX °EMS odnio je sedam ljudskih života te uzrokovao velike materijalne štete posebice u centru Petrinje. Procijenjeno je da je vršno ubrzanje tla bilo između 0.4 i 0.6 g, ovisno o tipu tla i udaljenosti od epicentra. Veliku ulogu u nastaloj šteti, nakon oba glavna potresa ove dvije serije, imala je nepropisna i strukturno neadekvatna gradnja. Pomoću prostorne razdiobe žarišta potresa iz obje navedene serije potresa, u softveru MOVE su se pomoću IDW metode modelirale rasjedne ravnine koje najbolje opisuju aktivirane rasjede. Tako su za Zagrebačku seriju modelirana tri duboko ukopana rasjeda, tzv. slijepi rasjedi, koji nemaju manifestacija na površini. Rasjed 1 ili primarni rasjed akomodira glavni potres i najjače naknadne potrese. Ovaj rasjed dobro se slaže s parametrima dobivenim u računu žarišnog mehanizma za glavni potres, koji je i pokazao da se potres dogodio na reversnom rasjedu nagiba prema jug- jugoistoku te on najbliže opisuje Sjeverni rubni medvednički rasjed. Rasjed 2 je modeliran na temelju hipocentara potresa srednje jačine. Ovaj rasjed približno prati vrhove Medvednice i vrlo vjerojatno je reversan. Posljednji modeliran Rasjed 3 je približno paralelan Kašinskom rasjedu. Aktivnost ovog rasjeda može ukazati na to da je i Kašinski rasjed još uvijek seizmogen. Iz vremenskih prikaza može se vidjeti da se u kasnijim fazama ove serije potresa nisu aktivirali dodatni rasjedi ni manje strukture zbog čega je za očekivati da se neki dodatni rasjedi neće ni aktivirati, čime će se seizmičnost ovog prostora lagano smanjivati. Slično kao u Zagrebačkoj seriji, i u Petrinjskoj seriji se aktiviralo barem dva, vrlo vjerojatno slijepa, rasjeda. Modeliran je primarni Rasjed 1 koji akomodira glavninu hipocentara potresa iz kataloga, uključujući i potrese najvećih magnituda. Rasjed 1 opisuje Pokupski rasjed te se gotovo savršeno slaže s izračunatim žarišnim mehanizmom za glavni potres koji je dao subvertikalni rasjed s desnim pomakom po pružanju. U ovoj seriji se aktivirala i grupa potresa s epicentrima sjeveroistočno od Pokupskog rasjeda te su kroz tu grupu modelirana dva rasjeda: Rasjed 2 (Petrinjski rasjed) približno okomit na Pokupski te Rasjed 3 približno paralelan Pokupskom. Prostorna razdioba prethodnih potresa ukazuje na aktivnost sekundarnog rasjeda (vjerojatno Petrinjskog) koji je vrlo vjerojatno potaknuo aktivnost Pokupskog rasjeda na kojem se glavni potres i dogodio. Zbog toga se ne može zanemariti mogućnost da su se u ovoj seriji potresa ipak aktivirala sva tri modelirana rasjeda. Katalozi potresa sadrže još uvijek preliminarno određene potrese koji su još uvijek podložni promjenama pa su tako i rezultati ovog rada preliminarni. Svrha ovog rada bila je dati bolji uvid u aktivirani sustav rasjeda te tako osigurati temelje za daljnja istraživanja i preciznije određivanje seizmičkog hazarda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA