Naslov
Romi na području kotara Glina i Vrginmost uoči i početkom Drugog svjetskog rata
(Roma in the area of Glina and Vrginmost districts on the eve and beginning of the Second World War)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Glina 1941.: tragedije i traume u pamćenju i zaboravu: zbornik znanstvenih radova s međunarodnim sudjelovanjem

Urednik/ci
Roksandić, Drago

Izdavač
FF press [i. e.] Filozofski fakultet ; Hrvatski državni arhiv ; Srpsko narodno vijeće

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
445-461

ISBN
978-953-175-944-1

Ključne riječi
Romi, Glina, Vrginmost, Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska
(Roma, Glina, Vrginmost, Kingdom of Yugoslavia, Independent State of Croatia)

Sažetak
Manji dio romskog stanovništva živio je na području kotareva Gline i Vrginmosta uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Romske zajednice bile su politički neorganizirane i samim time nisu putem svojih predstavnika izravno participirale u institucijama lokalnih vlasti. Dodatna razina marginalizacija Roma na ovom području bila je socijalna, vidljiva u prevladavanju negativne percepcije o njima kod većinskog (neromskog) stanovništva. U takvom socioekonomskom kontekstu institucije državnih i lokalnih vlasti prema njima provodile su politiku prisilne sedenterizacije, a koja je imala za cilj njihovu asimilaciju. Drastičniju razinu ove politike prema Romima započele su provoditi ustaške vlasti u novoosnovanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, gdje su smatrani jednim od rasno i društveno nepoćudnih dijelova društva. Izravna posljedica toga bila je ustaška genocidna politika koja je imala za cilj njihovo potpuno uništenje s ovog i drugih područja tadašnje hrvatske države. U tom kontekstu su ustaške vlasti ubrzo po dolasku na vlast počinile masovne zločine nad Romima na području Gline i Vrginmosta. To pokazuje primjer zločina koji su se krajem srpnja 1941. dogodili u Ivanović Jarku, te masovna likvidacija Roma s područja općine Lasinja, krajem prisnca iste godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
A small part of the Roma population lived in the
districts Glina and Vrginmost before and during
World War II. Roma communities were
socioeconomically marginalised and politically
disorganized and thus didn’t participate in local
government institutions through their
representatives. An additional level of
marginalization of Roma in this area was social,
visible in the prevailing negative perception of
them among the majority (non-Roma) population. In
such a socio-economic and political context, the
institutions of state and local authorities
pursued a policy of forced sedentarization towards
them, which aimed at their assimilation. A more
drastic level of this policy towards the Roma
began to be implemented by the Ustasha authorities
in the newly established Independent State of
Croatia (ISC), when they were considered one of
the racially and socially undesirable parts of
society. The direct consequence of such a policy
was the Ustasha genocidal policy aimed at their
complete destruction from this and other areas of
the ISC. In that context, the Ustasha authorities
committed mass crimes against the Roma in the area
of Glina and Vrginmost soon after coming to power.
This is shown by the example of the crimes that
took place in Ivanović Jarak at the end of July
1941 and the mass liquidation of Roma from the
area of the municipality of Lasinja, which took
place at the end of the same year.

POVEZANOST RADA