Pregled bibliografske jedinice broj: 1254525
Supkulturne i postsupkulturne prakse mladih u Zagrebu
Supkulturne i postsupkulturne prakse mladih u Zagrebu, 2022., doktorska disertacija, Filozofski fakultet (Odsjek za sociologiju), Zagreb doi:10.17234/diss.2022.237955
CROSBI ID: 1254525 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Supkulturne i postsupkulturne prakse mladih u
Zagrebu
(Subcultural and postsubcultural practices of young
people in Zagreb)
Autori
Vukušić, Dino
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet (Odsjek za sociologiju)
Mjesto
Zagreb
Datum
16.09
Godina
2022
Stranica
203
Mentor
Benjamin Perasović
Ključne riječi
supkultura, postsupkultura, mladi, klasa, stil, otpor, Zagreb
(subculture, postsubculture, class, style, resistance, Zagreb)
Sažetak
Tema ove doktorske disertacije su supkulturne prakse mladih u Zagrebu. Kroz četiri studije slučaja istražuju se različiti aspekti supkulturnih grupa mladih te se testiraju do sada postojeći teorijski koncepti unutar sociologije supkultura. Promatraju se četiri grupe mladih ljudi koji svoj identitet grade na temelju različitih elemenata (glazba, sport, aktivizam). Ishodište supkulturnog stila za prve dvije grupe je glazba. Jednu grupu čine pripadnici punk-supkulture, tipičnog supkulturnog stila koji je dio scene od kraja 1970-ih godina. Za razliku od pankera, koji dio svog identiteta baziraju na dugovječnosti i elementima stila koje su dobili u nasljeđe, druga istraživana grupa su mladi okupljeni oko kolektiva Jeboton. Svojim djelovanjem, sviranjem na javnim mjestima u gradu, u klubovima i na festivalima ovi mladi ljudi putem dekonstrukcije ustaljenih glazbenih stilova kreiraju zaseban stil. U trećoj studiji slučaja bavili smo se mladima za koje je sport, preciznije ekstremni sport ishodište supkulture. Riječ je o zagrebačkima skejterima i in-line rolerima. Posljednja studija slučaja odnosi se na istraživanje skvotera okupljenih oko skvota BEK. U teorijskom okviru rada podijeli smo supkulturnu teoriju na autore koje određujemo kao supkulturaliste i postsupkulturaliste. Korištenjem kvalitativne metodologije istraživanju smo pristupili etnografski. Primijenili smo metodu promatranje sa sudjelovanjem i intervjue kao metodološke alate koji omogućavaju najpotpuniji uvid u svijet ovakvih grupa mladih. U poglavljima Diskusija i Zaključak odgovorili smo na istraživačka pitanja konstruirana oko tri temeljna pojma koji čine razdjelnicu na supkulturaliste i postsupkulturaliste, a to su: društvena klasa, otpor i stil.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
